Pola stoljeća revolucionarne ’68.

Ove godine navršava se pola stoljeća od 1968., godine koju je obilježilo revolucionarno društveno političko i društveno raspoloženje u SAD-u i Europi.

Bila je to godina demonstracija, protesta i pobuna – protiv rata u Vijetnamu i protiv rasizma, za građanska prava i pravednije društvo, godina u kojoj je u ubijen Martin Luther King, ali i godina Praškog proljeća u Čehoslovačkoj, novih koraka u osvajanju svemira, te godina koju je donijela promjene što su poljuljale tradicionalne vrijednosti i zauvijek priomijenile društvo.

Neki od događaja koji su se zbili 1968:

5. siječnja – U Čehoslovačkoj je na čelo vladajuće komunističke partije došao reformist Aleksandar Dubček koji je zagovarao “socijalizam s ljudskim licem” i potaknuo proces političke i gospodarske liberalizacije, što se smatra početkom tzv. Praškog proljeća.

30. siječnja – Snage Sjevernog Vijetnama i pripadnici Vijetkonga u Južnom Vietnamu pokrenuli ofenzivu nazvanu Tet protiv vojske Južnog Vijetnama, američke vojske i njezinih saveznika. To je bila jedna od najvećih vojnih akcija tijekom cijelog vijetnamskog rata. Akcija je završena 30. kolovoza 1968. sa više od 100.000 mrtvih na obje strane.

1. veljače – Južnovijetnamski general Nguyen Ngoc Loan na ulici je pred kamerama javno ustrijelio vezanog zarobljenika Vijetkonga. Pri tom je nastala znamenita fotografija Eddieja Adamsa, fotoreportera Associated Pressa, koja je postala jedan od najjačih ratnih simbola u povijesti.

8. ožujka – U Poljskoj su započeli protesti studenata i intelektualaca protiv vlade, najprije u Varšavi odakle su se proširili širom zemlje. Došlo je do duboke političke krize, a vojska i policija proteste su nasilno ugušile, te započele represiju nad cijelim disidentskim pokretom. U želji da smire pobunu, komunističke su vlasti započele i s opasnom antisemitskom kampanjom nakon koje se iz Poljske iselio velik broj Židova.

16. ožujka – Američki vojnici su u My Laiju na sjeveru Južnog Vijetnama u samo nekoliko sati pobili više od 500 nenaoružanih civila, a događaj je postao sinonim za američku okrutnost u tom ratu.

19. ožujka – Studenti na sveučilištu Howard u Washingtonu višednevnim su prosvjedom i zauzimanjem upravne zgrade otvorili novo doba militantnog studentskog aktivizma. Prosvjedovali su za crnačka prava i protiv Vijetnamskog rata.

22. ožujka – Daniel Cohn-Bendit, njemačko-francuska revolucionarna ikona studentskog pokreta, poznat kao “crveni Danny”, zajedno je sa još sedam drugih studenata okupirao administrativne prostorije sveučilišta u Nanterreu, izazvavši tako lanac događaja koji su Francusku u svibnju te godine doveli do ruba revolucije.

31. ožujka – Američki predsjednik Lyndon B. Johnson objavio je da neće kandidirati za novi predsjednički mandat, te ujedno naredio prekid bombardiranja Sjevernog Vietnama, otvarajući tako put mirovnim pregovorima.

2. travnja – Podmetnuti su požari u dva trgovačka centra u Frankfurtu na Majni iz protesta protiv rata u Vijetnamu. Među napadačima je bilo dvoje članova kasnije ekstremno lijeve terorističke Frakcije crvene armije (RAF) Gudrun Ensslin i Andreas Baader.

4. travnja – U Memphisu u saveznoj državi Tennessee ubijen je američki borac za ljudska prava Martin Luther King, nakon čega je došlo do dodatnog jačanja rasnih prosvjeda u SAD-u.

11. travnja – Atentat na Rudija Dutschkea, jednog od najistaknutijih predstavnika tadašnjeg studentskog pokreta u Njemačkoj. Dutschke je preživio, ali je bio teško ranjen u glavu. Slijedili su veliki nemiri, a medijski koncern Axel-Springer bio je meta raznih napada jer su ga krivili da je posredni krivac za taj atentat zbog medijske kampanje protiv revolucionarno raspoloženih studenata.

11. travnja – Američki predsjednik Lyndon B. Johnson potpisao je zakon o građanskim slobodama koji zabranjuje diskriminaciju na osnovi rase, spola, narodnosti i religije pri dodjeljivanju stanova.

29. travnja – Na Broadwayu u New Yorku premijerno je postavljen mjuzikl Kosa, simbol hipijevske kontrakulture i seksualnih sloboda 60-ih godina. Nekoliko pjesama iz mjuzikla postat će himne antiratnoh pokreta.

3. svibnja – Studenti su okupirali glasovito pariško sveučilište Sorbonu, a nakon policijske intervencije uslijedili su mnogo širi prosvjedi praćeni nasiljem. Nezadovoljstvo gospodarskim i društvenim prilikama u Francuskoj povezalo je studente i radnike, a nakon prosvjeda došlo je i do štrajkova i okupacije tvornica.

5. lipnja – U Los Angelesu je u atentatu je ubijen demokratski predsjednički kandidat, senator Robert Kennedy, brat pokojnog predsjednika Johna F. Kennedyja, također ubijenog u atentatu pet godna prije.

1. srpnja – Države su počele potpisivati sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Te su ga godine potpisali SAD, Sovjetski savez i Velika Britanija, a do danas ukupno 189 država.

25. strpnja – Papa Pavao VI. objavio je encikliku Humanae Vitae (Ljudski život) kojom se katolicima zabranjuje korištenje kontracepcijskih sredstava.

20. kolovoza – Sovjetski savez izvršio je invaziju na Čehoslovačkku, poslavši vojne postrojbe i tenkove koji su uz pomoć sovjetskih saveznika iz Varšavskog pakta nasilno ugušili Praško proljeće i okupirali državu. Sa ukupno 750.000 vojnika, 6500 tenkova i 800 zrakoplova, to je bila najveća vojna operacija u Europi nakon drugog svjetskog rata. Češkoslovačka je ostala okupirana do 1990. godine

5. listopada – Policija je nasilno intervenirala na demostracijama protiv diskriminacije katolika u Derryju, u Sjevernoj Irskoj, što se smatra početkom sjevernoirskog konflikta, koji će trajati idućih 30 godina, do sporazuma na Veliki petak 1998.

5. studenoga – Za 37. predsjednika SAD-a izabran je republikanac Richard Nixon koji je kao svoj cilj naveo završetak Vijetnamskog rata i povlačenje američkih snaga.

14. studenoga – Glasovito američko sveučilište Yale objavilo je da će početi upisivati žene na studij.

22. studenoga – Britanska grupa The Beatles izdala je legendarni, dvostruki Bijeli album (White Album).

21. prosinca – Lansiran je Apollo 8, prva svemirska ekspedicija s ljudskom posadom koja je napustila Zemljinu i stigla u Mjesečevu orbitu.