Jedini ruski muzej u kojemu je prikazana povijest represivne politike u bivšem Sovjetskom Savezu, a nalazi se u nekadašnjem gulagu Perm-36 mogao bi uskoro zatvoriti svoja vrata posjetiteljima nakon prekida javnog financiranja, izvijestila je u srijedu nevladina udruga Memorial koja njime upravlja.
Zainteresirani u muzeju mogu vidjeti na koji su način živjeli disidenti u razdoblju sovjetskih gulaga, a smješten je u krugu radnog logora, od uralskoga grada Perma udaljenog stotinjak kilometara.
Riječ je o jednome od najpoznatijih logora tog tipa jer je dobro očuvan, a u njemu su kazne služili politički zatvorenici tijekom više od 40 godina.
“Više ne primamo posjetitelje. Prekinuta nam je opskrba električnom energijom, a svi zaposlenici su na neplaćenom odmoru na neodređeno razdoblje”, rekao je u telefonskom razgovoru za AFP voditelj lokalnog odjela Memoriala Robert Latipov.
Funkcioniranje muzeja uvelike ovisi o javnom financiranju regionalnih vlasti, a one su ga nedavno, bez ikakva objašnjenja odlučile prekinuti, stoji u priopćenju Memoriala.
“Perm-36 poznat je diljem svijeta. Njegovo postojanje dokaz je da Rusija ide naprijed i da je raskrstila sa svojim totalitarnim naslijeđem”, stoji u peticiji potpore muzeju koju je potpisalo više od 40.000 ljudi.
Muzejem već više od 20 godina upravlja nevladina udruga Memorial osnovana za vrijeme perestrojke krajem osamdesetih. Cilj Memoriala bio je registrirati žrtve represivne sovjetske politike. To je jedna od glavnih ruskih organizacija angažiranih na borbi za obranu ljudskih prava.
Početkom lipnja u reportaži prikazanoj na provladinom tv programu NTV pod nazivom “Peta kolona” muzej je nazvan “profašističkim”, a u negativnom kontekstu spomenut je i dio financijskih sredstava koja stižu iz inozemstva, osobito iz Sjedinjenih Država.
“Ako se muzej zatvori bit će to znak dolaska jedne ideološke diktature”, smatra Latipov.
Perm-36 bio je ustanova, jedina te vrste u cijelom SSSR-u koja je služila za “preodgoj” najokorjelijih političkih zatvorenika. Oni su, po mišljenju tadašnjih vlasti nastavili sa svojim protudržavnim djelovanjem i nakon uhićenja zbog čega im je bilo potrebno posvetiti “posebnu pozornost”. Radilo se o ljudima držanim neprestano u samicama u nehumanim uvjetima i bez bilo kakvog kontakta s vanjskim svijetom.
