„SDP je u zdravstvu naslijedio dug od 3 i pol milijarde kuna, a još dvije i pol milijarde kuna godišnje je skinuo, dakle uveo je u sustav dug od 5 milijardi kuna u zdravstvu. Zbog toga se Linić morao zadužiti u inozemstvu s debelim kamatama i to smatram zločinom“, komentirao je trenutačnu situaciju u hrvatskom zdravstvu liječnik i nekadašnji HDZ-ov ministar zdravstva Andrija Hebrang.
„Ne znam je li to učinio iz neznanja ili svjesno. Ako je iz neznanja, onda je to katastrofalno za ministra financija. Zbog tih 5 milijardi koje je uzeo i sada vraća pokazuje da eksperimentira sa živim ljudima, a to je nedopustivo“, istaknuo je Hebrang.
Dodao je i kako ključni problem nisu odluke aktualnog resornog ministra Rajka Ostojića, već kronični nedostatak novca u zdravstvu.
„Mogao bih kao netko iz protivničkog tabora, onog HDZ-ovog, navaliti na ministra, ali bit ću iskren. Nitko na njegovom mjestu ništa ne bi mogao pomoći hrvatskom zdravstvu“, rekao je Hebrang, dodavši kako se jednostavno premalo novca izdvaja za zdravlje i život koji su najvažniji.
„Kad usporedite da Hrvat izdvoji prosječno za zdravstvo godišnje 3 i pol puta manje od Slovenca, a htjeli bismo istu razinu zdravstvene zaštite ili kad vidite da Nijemac izdvaja 4 i pol puta više od nas, dolazite do spoznaje da zdravstvo u svijetu poskupljuje 10 do 12 posto godišnje jer dolaze nove metode, novi lijekovi, nova tehnologija“, pojasnio je Hebrang.
„Hrvatski proračun, iz kojega se to financira, ne da ne raste toliko, nego još i pada 1, 2 ili 3 posto. Tu razliku ne može preživjeti hrvatski zdravstveni sustav spajao Rajko Ostojić bolnice ili ih razdvajao. Njemu će u sustavu faliti 3 do 4 milijarde kuna godišnje i uvijek ćemo biti na rubu egzistencije našeg zdravstva“, precizirao je Hebrang.
Smatra kako je jedini način novi zakon o zdravstvenoj zaštiti i pronalaženje novih izvora sredstava, objašnjavajući da jedan dio ipak mora ići iz džepa građana.
„Dopunsko osiguranje u svim europskim zemljama pokriva oko 5 posto zdravstvenih troškova. Kod nas ne pokriva jer mi dopunsko osiguranje nemamo. Naime, ovo postojeće je također u proračunu. Dakle, opet ulijevamo u šuplju vreću“, istaknuo je Hebrang te dodao kako tih 5 posto treba biti tržišni dio, a 95 posto mora ostat socijalnih.
„Kad to uvedemo i dobijemo za to konsenzus, onda tek možemo razgovarat o reorganizaciji samog sustava. Ovo je kao da gladnome govoriš da mu je otkopčan kaput“, komentirao je Hebrang.
Rješenje vidi u konsenzusu o zdravstvenom osiguranju, nakon čega treba postići konsenzus o uređenju čitavog zdravstvenog sustava.
„Javna rasprava od 2 tjedna za pitanje života i zdravlja je smiješno. Ona bi trebala trajati najmanje 3 do 6 mjeseci koja bi najvjerojatnije završila referendumom na kojem će ljudi odlučiti hoće li izdvajati dodatnih 50 kuna mjesečno za dopunsko osiguranje ili će se zatvarati bolnice. Ovako to ne može biti javna rasprava, već samo forma.
Naglasio je i kako ni ova vlada nije konzultirala stručnu javnost, već odluke donijela politički.
„To je razlog metoda pokušaja i pogrešaka. Uvedu se dežurstva pa se ukinu, smanji se stopa doprinosa pa se vrati, ide se u ‘outsourcing’ pa se i to povuče“, kazao je Hebrang dodajući da kad vozač krivudavo vozi ni putnici nisu sigurni.
