Među otpuštenim radnicima slovenskih poduzeća koja su najprije restrukturirana, a onda ipak završila u stečaju, broj depresivnih oboljenja tri puta je viši od nacionalnog prosjeka, a izloženi su i povećanom riziku od dijabetesa, povećanog krvnog tlaka i oboljenja želuca, pokazala je prva takva studija u Sloveniji.
Istraživanje pod naslovom “Stečajevi poduzeća i utjecaj na zdravlje” vođeno je od 2012., a proveo ga je Klinički institut za medicinu rada ljubljanskog Sveučilišnog kliničnog centra (UKC).
Riječ je o prvoj studiji koja se bavila promjenama u zdravlju zaposlenih u nekad velikim poslovnim sustavima koji su unatoč organizacijskim i poslovnim promjenama, te provedenom restrukturiranju koje se često svodilo na masovno otpuštanje radnika završila u stečaju, što se događalo od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, pa sve do danas.
“Studija je pokazala ono što je već poznato i iz međunarodnog iskustva, a to je da grubo poslovno restrukturiranje duboko naruši zdravlje radnika ako se iz tog procesa isključi čovjek”, rekla je ravnateljica Kliničkog instituta za mediciju rada Metoda Dodič-Fikfak.
Istraživanje zdravstvene slike 1047 nekadašnjih zaposlenika velike tekstilne industrije “Mura”, većinom žena, tako je pokazala da ih je 38,3 posto depresivnih, četvrtina se susrela s kliničkom depresijom, a svaki osmi zaposlenik pomislio je i na samoubojstvo.
To je drastično više od nacionalnog prosjeka iz ispitivanja o zdravstvenom stanju Slovenaca u istraživanju CINDI iz 2012. Isto tako, među nekada zaposlenima u Muri dva puta je više slučajeva povećanog krvnog tlaka od prosjeka, a 80 posto je više slučajeva čira na želucu ili dvanaestercu.
Mura je nekad bila renomirana tvrtka i konfekcijska marka. Krajem 80-ih zapošljavala je čak 6500 djelatnika, uglavnom žena i djelovala kao socijalni stabilizator u regiji koja je inače manje razvijena od slovenskog prosjeka.
Prije dvije godine je završila u stečaju, nakon više neuspješnih pokušaja privatizacije, restrukturiranja i promjena tijekom kojih je jedina konstanta bilo stalno smanjivanje broja zaposlenih.
Zbog konkurencije iz zemalja s jeftinijom radnom snagom Mura se nije uspjela održati unatoč pokušajima da se revitalizira državnim subvencijama.
Bivši djelatnici nisu zadovoljni niti socijalnim programima koje su bivše vlade odredile nakon prvih masovnih otpuštanja niti otpremninama i mogućnostima novog zapošljavanja.
Izvor: Narod.hr/h
Photo: fah
