Njemačko istraživanje: Kontracepcijske tablete i ‘tableta za dan poslije’ uzimaju se – nepromišljeno

foto: Julio.monterrubio

Ministar zdravstva, Dario Nakić (HDZ), početkom lipnja 2016. dodatno je liberalizirao postupak izdavanja ellaOne i Escapelle – “tableta za jutro poslije”, čime za njihovo izdavanje korisnice više neće trebati obvezno ispuniti upitnik.

Tablete koje imaju kontracepcijski i abortivni učinak tako će moći kupiti svatko, pa i maloljetne osobe.

Donose li moderne kontracepcijske tablete zaista napredak i jesu li bezopasne?

Rezultat istraživanja njemačkog zdravstvenog osiguranja Techniker otrježnjuje: moderni pripravci povećavaju rizik stvaranja ugrušaka jače od starijih – ali se osjetno više prepisuju.

“Kao zdravstveno osiguranje zabrinuti smo da se kontracepcijske tablete nepromišljeno uzimaju i prepisuju”, rekao je Jens Baas, predsjednik uprave zdravstvenog osiguranja Techniker.

U opsežnom istraživanju između ostalog navode da farmaceutska industrija ako već ne može izravno reklamirati hormonsku kotracepciju mami mlade djevojke/djevojčice preko internetskih stranica.

Kontracepcijska tableta doživljava se kao “Lifestyle lijek” koji kosu i kožu čini lijepom, a njezine se popratne pojave nedovoljno predstavljaju.

Što se tiče “tablete za dan poslije” u Njemačkoj se osjetno povećala prodaja od kad nije potreban liječnički recept.

Nakon puštanja u bezreceptnu prodaju, “prodaja tablete za dan poslije” u Njemačkoj se povećala za 40 posto, navodi Spiegel.

Liječnici kritiziraju i upozoravaju: “tableta za dan poslije” prečesto se daje

Kritičari vjeruju da ljekarnici nedovoljno temeljito savjetuju.

“Gledam na ovaj razvoj vrlo kritično”, kaže prof. dr. Birgit Seelbach-Göbel, dopredsjednica njemačke udruge za ginekologe i porodništvo (DGGG).

Jedna od glavnih točaka koju liječnici kritiziraju je da ljekarnik ne može ženu, koje se medicinski pripravak tiče, savjetovati tako dobro kao što to može ginekolog.

Nakon potvrde o drastičnom povećanju prodaje ugledna njemačka ginekologinja Seelbach-Göbel uvjerena je da je bila u pravu: “brojevi pokazuju da ne postoji stručno savjetovanje.”

“Trebalo bi se znati u kojoj je žena fazi ciklusa, jer ne može u svakoj fazi ostati trudna. Uzimanje kontraceptiva tri dana poslije mjesečnice besmisleno je.”

Drži da ljekarnici to ignoriraju i ženama nepotrebno prodaju hormonske pripravke koji mogu izazvati popratne pojave poput mučnine, bolove u trbuhu, glavobolje.

“Uvjerena sam da polovica žena lijek (‘tabletu za dan poslije’) uopće ne treba”, i dodaje: “Prije svega profitira farmaceutska industrija”, zaključuje ginekologinja Birgit Seelbach-Göbel.

Dario Nakić tvrdi: “Tablete za dan poslije” nisu abortivno sredstvo

“Te su tablete i dosad, više od godine dana, bile dostupne bez recepta u ljekarnama i mogao ih je kupiti bilo tko. Nisu abortivne već sprječavaju neželjenu trudnoću odgađanjem ovulacije”, istaknuo je Nakić u petak upitan za prozivke udruge Vigilare, koja mu je zbog liberalizacije prodaje tableta “za dan poslije” uputila dopis s pozivom da povuče dostupnost abortivnih sredstava ili odstupi s dužnosti.

“Jedina je promjena da osoba koja kupuje tablete ne mora više ispunjavati upitnik, koji je bio malo previše intiman i mogao je dovesti kupca u neugodnu situaciju. Istinitost navedenih podataka ionako nitko nije mogao provjeriti”, izjavio je Nakić 11. lipnja novinarima nakon potpisivanje ugovora o nabavi novih CT uređaja u Ministarstvu zdravstva.

Dodao je kako se ostavlja mogućnost njihove kupnje kako bi se smanjilo broj neželjenih trudnoća, osobito kod mlađih osoba, te da se kupci zbog upitnika ne moraju izlagati neugodnim ili ponižavajućim situacijama.

Na prosvjedni dopis udruge Vigilare odgovorio je kako on osobno nije za pobačaj, ali nije ni za neželjene trudnoće, osobito kod maloljetnica, a ovaj potez Ministarstva zdravstva nema nikakve veze s pronatalitetnom politikom ni ičim sličnim.

“Samo smo željeli zaštititi dostojanstvo osoba kod kupnje nečega što je već dostupno. Postoje drugi načini popularizacije pronatalitetne politike”, poručio je.

“Tableta za dan poslije” u Hrvatskoj se kupuje 38 puta više od kad je u slobodnoj prodaji

U Hrvatskoj se bezreceptno u ljekarnama “tableta za dan poslije” prodaje nešto više od godine dana.

Nakon što je u travnju 2015. odlukom SDP-ova ministra Siniše Varge ukinuto receptno izdavanje ellaOne, obvezni upitnici predstavljali su barem neku razinu – iako nedovoljnu – kojom zdravstveni sustav štiti pacijenata od neodgovornog korištenja toga sredstva. Siniša Varga tada je branio upitnike tvrdeći da je riječ o “hormonskom lijeku koji zahtijeva odgovorno korištenje kako bi se izbjegli eventualni rizici po zdravlje pacijentica. (…) svaki lijek, pa tako i ovaj, treba izdavati kada je on nužan i siguran za uporabu, kako bi se spriječile neželjene nuspojave i zlouporabe.”

U prvih nekoliko mjeseci otkako je ukinuta prodaja isključivo na liječnički recept u Hrvatskoj se drastično povećala prodaja tog kontroverznog medicinskog preparata i kupuje se 38 puta više.

U ljetnim mjesecima 2015. prodano ih je čak 1400 i to najviše vikendom, navodi RTL.

Za kupnju je, uz 200 kuna, dovoljno bilo popuniti kontrolni upitnik i bez konzultacije s ginekologom dobiti “hitnu kontracepciju”.

Devedeset posto onih koji dolaze mladi su parovi, te dečko traži tabletu, a djevojka bi šutke ispunila anketni listić.

“Tabletu za dan poslije” do travnja prošle godine na mjesec je kupovalo tek 30-ak žena, a onda je postala bezreceptna i prodaja je naglo skočila – čak 38 puta!

Zemlje članice EU mogu ograničiti ili potpuno zabraniti prodaju abortivnog proizvoda kao što je ellaOne

Podsjetimo, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), koja izdaje dozvolu za prodaju ellaOne bez recepta, tvrdila je kako Republika Hrvatska ima pravnu obvezu prodavati lijek bez recepta.

Kontroverzni medicinski preparat ellaOne, to kontraceptivno i abortivno sredstvo koje zovu ‘tableta za dan poslije’ i koje se od 2015. može kupiti bez liječničkog recepta u hrvatskim ljekarnama, uopće nije moralo biti prodavano u Hrvatskoj na takav način, a hrvatsko je ministarstvo zdravstva s SDP-ovcem Sinišom Vargom na čelu, da je željelo, moglo to spriječiti bez ikakvih pravnih nesuglasica s europskim institucijama. Potvrdila je to Europska komisija u svom odgovoru na pitanje europzastupnika Mareka Jureka, 27. srpnja 2015.

Komisija je potvrdila kako kontroverzna Odluka ne obvezuje zemlje članice Europske unije na prodaju abortivne tablete – bilo na recept ili bez recepta.

U odgovoru Komisije stoji: “Što se tiče recepta, Direktiva 2001/83/EC osigurava u svom Članku 4 da neće biti utjecaja na primjenu nacionalnog zakonodavstva ili ograničenje prodaje, distribucije ili uporabe medicinskih proizvoda poputkontraceptiva ili abortivnih sredstava”. To znači da zemlje članice EU mogu ograničiti ili potpuno zabraniti prodaju abortivnog proizvoda kao što je ellaOne.

Dok je ta tableta imala status receptnog lijeka, u uputama je jasno pisalo kako je prije primjene potrebno isključiti trudnoću. Također, navedeno je kako su saznanja o djelovanju sastava tablete na zdravlje fetusa, odnosno novorođenčeta, u slučaju trudnoće vrlo ograničeni, te da su rezultati pokusa na životinjama nedostatni za procjenu posljedica na reproduktivnu sposobnost žene. Navedeni podatci više se ne nalaze u uputstvima.

Tableta za dan poslije može biti i kontraceptivna, no njezina kontraceptivna učinkovitost na sprječavanje ovulacije je vrlo niska (između 49 posto ako je uzeta odmah, i 8 posto ako je uzeta s kašnjenjem od 72 sata), dok je njezina učinkovitost vrlo visoka kada djeluje postfertilizacijski, dakle abortivno, sprječavajući da se embrij ugnijezdi u maternicu. U tom slučaju učinkovitost je 90 posto (ako je uzeta odmah) i 16 posto (ako je uzeta nakon 72 sata). Rezultati su to znanstvenog istraživanja objavljenog u Fertility and Sterility (2007.) pod naslovom “Levonorgestrel emergency contraception: a joint analysis of effectiveness and mechanism of action”.

Iako se tableta “ellaOne” u marketinške svrhe predstavlja se kao “hitna kontracepcija”, u praksi je ona sredstvo ne samo za sprječavanje ovulacije, već i za prevenciju implantacije embrija, što rezultira smrću embrija, dakle pobačajem, kao što se navodi u znanstvenom članku “Imunofarmakologija ulipristala kao hitnog kontraceptiva”.

Nakon što je u Francuskoj još 2002. godine omogućen maloljetnicima pristup hitnoj kontracepciji bez recepta i roditeljskog dopuštenja, broj pobačaja kod djevojaka između 15 i 17 godina povećao se s 10.245 (2001. god.) na 11.517 pobačaja (2004. god.)

U Engleskoj je 2000. (godinu prije nego je dopuštena maloljetnicima “tableta za dan poslije” na njihov zahtjev i bez pristanka roditelja) zabilježeno 13.334 pobačaja kod djevojaka od 16 i 17 godina. No 2005., pet godina nakon ulaska tablete u škole, broj se povećao na 14.237. pobačaja. (National Statistics, 2006).

U Švedskoj se broj paketića za hitnu kontracepciju u četiri godine povećao za 700 posto a stopa pobačaja ne samo da se nije smanjila nego se i povećala preko 10 posto. (Statistics Health and Diseases, 2006.).

Osim ovih, postoje i pokazatelji kako laka dostupnost tableti za dan poslije može dovesti prije svega kod žena, osobito adolescentica, do jedne vrste lažne sigurnosti te do porasta promiskuiteta i spolno prenosivih bolesti. Upravo je to pokazalo istraživanje provedeno nad grupom švedskih studentica, prema kojem je u pet godina korištenje “tablete za dan poslije” naraslo sa 22 na 52 posto, a u istom razdoblju broj spolnih partnera je narastao s 5,4 na 7,4 a spolno prenosive bolesti povećale su se za 50 posto (“Increased sexual risk taking behaviour among Swedish female university students: repeated cross-sectional surveys”, (2006.), «Acta Obstet Gynecol Scand»).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: Julio.monterrubio, commons.wikimedia.org

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.