Hrvatske udruge oboljelih od hepatitisa upozorile su na nedostatak nacionalne strategije u borbi protiv virusnog hepatitisa i nejednaku dostupnost liječenja te teške bolesti, koja pogađa više od 65 tisuća osoba u Hrvatskoj.
Savez oboljelih od hepatitisa (SoH) upozorio je danas, u povodu Svjetskog dana hepatitisa, kako u Hrvatskoj nema strateškog pristupa, oslabljeno je javno financiranje lijekova, a opseg preventivnih aktivnosti je neadekvatan. Promjene u modelu financiranja dovele do toga da se najskuplji troškovi liječenja prebacuju s HZZO-a na bolničke proračune, povećavajući nejednakost u dostuposti liječenja, navodi se u priopćenju.
Pod geslom “Promislite ponovno” Hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa “Hepatos” i SOH RH ove godine organiziraju testiranja na virusne hepatitise diljem Hrvatske kako bi zaraženi na vrijeme bili otkriveni.
Predsjednik Republike Ivo Josipović, povodom Svjetskog dana, primio predstavnike Hrvatske udruge liječenih i oboljelih od hepatitisa (HEPATOS), koji su ga upoznali s posljedicama novih terapijskih protokola HZZO-a, kojima se od 1. lipnja ove godine ograničava liječenje najugroženije skupine oboljelih od kroničnog hepatitisa C.
U HEPATOS-u ističu da je hepatitis po smrtnosti izjednačen s AIDS-om, no još uvijek globalno nije dovoljno prepoznat kao ozbiljan javnozdravstveni problem.
Iz Ureda Predsjednika priopćeno je da je Josipović podržao rad HEPATOS-a, izrazio nadu da će obvezno cijepljenje protiv hepatitisa B znatno smanjiti broj oboljelih te da će najnovije terapije svih oblika hepatitisa biti dostupne svim oboljelim.
Predsjedniku je uručena prva cjelovita nezavisna analiza javne politike borbe protiv virusnih hepatitisa u RH s relevantnim epidemiološkim podacima i detektiranim problemima i prioritetima za daljnji koordinirani rad i izradu nacionalne strategije. Analizu je izradio Istraživački centar GONG-a u sklopu Hepatosova projekta “InfoHep Centar”, financiranog iz sredstava EU fondova kroz IPA program.
Hepatitis je bolest koja pogađa danas više od 424 milijuna ljudi širom svijeta i više od 65 tisuća hrvatskih građana i građanki. Ukoliko se na vrijeme ne otkrije i ne liječi, dovodi do teških zdravstvenih komplikacija poput ciroze ili karcinoma jetre. Stoga su Svjetska zdravstvena organizacija, ali i Europski parlament Rezolucijom iz 2007. prepoznali virusne hepatitise kao globalni javnozdravstveni problem. Na tom tragu, Hrvatski sabor je Rezolucijom iz 2009. i popratnim Zaključkom obavezao sve nadležne institucije na međusektorsku i multidisciplinarnu suradnju, učinkovitu prevenciju i liječenje, s naglaskom na jednaki pristup liječenju i društveno uključivanje oboljelih.
Imajući u vidu da godišnje od posljedica virusnih hepatitisa umire 1,4 miljun judi na svijetu, a što je na istoj razini kao i smrtnost od HIV/AIDS-a, Svjetska zdravstvena organizacija još je 2010. odredila Svjetski dan hepatitisa, kao jedan od svoja samo četiri službena dana vezana uz određenu bolest.
