Jedan od najspornijih članaka Istanbulske konvencije je čl. 8.koji jasno kaže da će države potpisnice osigurati odgovarajuće financijske i ljudske resurse za odgovarajuću primjenu integriranih politika, mjera i programa za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene Konvencije, uključujući i one koje provode nevladine organizacije i civilno društvo.
Naime, za monitoring provedbe ratifikacije Istanbulske konvencije bilo bi zaduženo specijalno nezavisno tijelo tzv. GREVIO, kratica za – Skupina stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. To tijelo bi imalo iznimno visoke ovlasti poput statusa imuniteta identičnom veleposlanika, diskrecijsko pravo te bi odlučivalo kojim udrugama civilnog društva ide novac za unutarnju kontrolu provedbe konvencije.
Prvi sastav GREVIO-a izabran je u svibnju 2015. i mandat mu traje do 31. svibnja 2019.
GREVIO čini skupina od 10 žena: predsjednica Feride Acar iz Turske, Biljana Branković iz Srbije, Iris Luarasi iz Albanije, Vesna Ratković iz Crne Gore, Françoise Brie iz Francuske, Gemma Gallego iz Španjolske, Simona Lanzoni iz Italije, Helena Leitao iz Portugala, Rosa Logar iz Austrije i Marceline Naudi iz Malte.
Čime se članice bave?
Feride Acar iz Turske završila je studije iz područja političkih znanosti sa magisterijem iz sociologije i doktoratom iz političke sociologije. Navodi da je završila rodne i ženske studije čijih je i osnivačica u Turskoj.
Biljana Branković iz Srbije završila je preddiplomski studij iz psihologije, a magistrirala rodne studije. Radila je u mnogim tijelima UN-a te ima više od 20 godina iskustva kao konzultant udrugama civilnog društva. Dodatno se obrazovala u Nizozemskoj, SAD-u i Češkoj gdje je studij financirala češka podružnica Soros Foundationa. Iako ima više od 20 godina iskustva u radu za prava žena nije poznato da je ikada osudila srpsku agresiju i zločine nad civilima u Hrvatskoj, BiH ili Kosovu.
Iris Luarasi iz Albanije završila preddiplomske studije iz lingvistike i književnosti, a magistrala je europske studije. Doktorirala je na utjecaju albanskih medija za vrijeme povijesnih zbivanja 1921. do 1924. godine. Posjeduje cjeloživotno iskustvo rada u nevladinom sektoru i u radu pri tijelima UN-a. Radila je u Soros Foundation 2003., 2007., 2011.-2012. te od 2014 do 2015. godine. U suradnji sa Sorosevom organizacijom radila je na jačanju usluga za žrtve rodno utemeljenog nasilja.
Vesna Ratković iz Crne Gore posjeduje doktorat iz kaznenog zakona te ima 33 godine “progresivnog iskustva iz područja ljudskih prava, administracije i kaznenog sustava”. Bila je zamjenica ministra pravosuđa te radila na raznim EU projektima. Vodila je i Upravu za antikorupcijsku inicijativu sa poraznim rezultatima po pitanju smanjenja korupcije.
Françoise Brie iz Francuske ima preko 35 godina iskustva rada na području zaštite ljudskih i ženskih prava te je sudjelovala u međunarodnim misijama na Bliskom istoku, Africi i Karibima.
O Gemmi Gallego iz Španjolske se zna vrlo malo osim činjenice da je sutkinja iz Španjolske.
Simona Lanzoni iz Italije završila je političke znanosti te cijeli život provela u nevladinom sektoru. U svom životopisu pod relevantne vještine, između ostaloga navodi “Razvijala sam svoje vještine slušanja i razumijevanje realiteta u različitim kulturama i religijama, zadržavajući sposobnost analiziranja rodnih pitanja, diskriminacije i nasilja koje utječu na žene i djevojke, u situacijama mira i sukoba, u ruralnim ili urbanim, u bogatim ili siromašnim sredinama.
Helena Leitao iz Portugala pravnica je i bivša javna tužiteljica , koja za sebe kaže da ima široka znanja iz područja međunarodnih ljudskih prava i rodno utemeljenih zločina.
Rosa Logar članica je slovenske nacionalne manjine u Austriji. Socijalna je radnica te ima diplomu iz društvenog upravljanja. Također je veći dio života provela u nevladinom sektoru prvenstveno se baveći zaštitom žena i protiv nasilja nad ženama. Koautorica je izvješća o rodno utemeljenom nasilju.
Marceline Naudi iz Malte predaje na odsjeku za rodne studije na Fakultetu za socijalno blagostanje, a navodi da su joj glavna područja znanja rodni problemi sa fokusom na nasilje nad ženama, seksualna orjentacija i rodni identitet. U životopisu u odjeljku relevantnih kvalifikacija navodi da ima strast prema društvenoj pravdi. Društvene pravde (eng. social justice) je pojam koji obuhvaća razne ideje progresivno-lijevog spektra poput identitetske politike, rodne teorije, radikalnog feminizma, političke korektnosti, ‘prava’ na abortus itd., o čemu smo već pisali :‘Društvena pravda’ u Kanadi kao temelj za rodnu ideologiju u svakoj pori društva.
Što su rodni studiji?
Rodni studiji (eng. “Gender studies”) je naziv za područje interdisciplinarnog proučavanja roda, rodnog identiteta i pojava vezanih uz njih. Rodni studiji uključuju izučavanje ženskih studija, i LGBT studija. Osnovani su 60-tih godina 20. stoljeća pod utjecajem kulturnog Marxizma kojim se bavila “Frankfurtska škola”. Cilj ovih studija je promjena civilizacijskih i društvenih normi onim što poznajemo pod nazivom rodna ideologija.
U Hrvatskoj su rodni studiji stavljeni u područje hrvatske znanosti 30. rujna 2009. godine , a u Zagrebu djeluje ambiciozni “Centar za ženske studije” i to od 1995. godine.
Centar od 1995. kontinuirano provodi obrazovni program Ženskih studija, djeluje na promicanju ženskostudijskih tema na sveučilištu, potiče istraživanja ženske subjektivnosti, povijesti i kulture, roda/spola, moći i znanja te pridonosi afirmiranju rodno osviještene politike iz kritičkog feminističkog motrišta.
Rada Borić jedna je od osnivačica Centra za ženske studije u kojemu je vodila kolegije o feminističkoj kritici jezika te različite projekte. Ona smatra da je pojam rodne ideologije “ uvezla ekstremna desnica” te premijer čuva klimavu većinu uz pomoć onih koji uvode rodnu ideologiju.
S Centrom za ženske studije surađuje i Sanja Sarnavka, koja je nedavno u nedostatku argumentacije zapjevala gostujući u emisiji Tema dana s dr. Željkom Markić: „Rodne ideologije nema, ona ne postoji!“
Centar surađuje sa ženskim organizacijama i platformama civilnog društva kao što su: Ženska mreža Hrvatske, Antifašistička liga Hrvatske, CROSOL (Gordan Bosanac) i GOOD Inicijativa Borisa Jokića koju financira Soros, te brojnim drugima.
Jedan od najpoznatijih zagovaratelja rodne teorije i rodnih studija u Hrvatskoj je Aleksandar Štulhofer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
