Na današnjem 3. sastanku Savjetodavnog vijeća projekta Južni plinski koridor u Bakuu u Azerbajdžanu sudjelovao je i hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Na sastanku su bili ministri zaduženi za energetiku iz Albanije, Azerbajdžana, BiH, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Gruzije, Hrvatske, Italije, Poljske, Srbije, Turkmenistana i Turske, uz predstavnike Europske komisije, SAD-a i Velike Britanije.
Tom je prigodom predstavljeno izvješće o napretku projekta Južni plinski koridor te se raspravljalo o pitanjima koja utječu na njegovu provedbu.
“Južni plinski koridor veoma je važan za energetsku sigurnost Europe odnosno za diversifikaciju opskrbnih pravaca plinom. Projekt mćože doprinijeti jačanju energetske neovisnosti Europske unije od čega bi značajnu dobrobit imala Hrvatska. Više dobavnih plinskih pravaca znači manju ovisnost o pojedinom dobavljaču što utječe na cijenu plina. Tako bi se stvorile dugoročne pretpostavke za nižu i stabilniju cijenu tog energenta važnog za gospodarski razvoj, ali i za građane koji svoje domove griju na plin,” kazao je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Južni plinski koridor vodio bi od kaspijskog polja Shah Deniz II preko Azerbajdžana, Gruzije, Turske, Grčke i Albanije do Italije. Na dio Transjadranskog plinovoda (TAP), koji ide od Grčke preko Albanije do Italije, priključila bi se i Hrvatska Jonsko-jadranskim plinovodom (IAP). IAP I TAP trebali bi se razvijati i graditi istodobno i spojiti se u Albaniji.
Hrvatski dio IAP-a od Splita do granice s Crnom Gorom dugačak je 252 kilometara a vrijednost gradnje je procijenjena na 330 milijuna eura.
Ministar je u Bakuu održao i bilateralne sastanke s azerbajdžanskim ministrom za ekologiju i prirodne resurse, ministrom energetike, SOCAR-om i američkom zamjenicom pomoćnika državnog tajnika za energetsku diplomaciju.
