Tko planira strategiju energetskog razvoja Hrvatske?

U tijeku je priprema za izradu nove energetske strategije kojoj će osim smanjenja emisije stakleničkih plinova cilj biti povećanje sigurnosti opskrbe energijom i njena održivost, povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti, kazao je sredinom prosinca državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić.

“Niskougljični razvoj omogućit će Hrvatskoj gospodarski rast uz manju potrošnju električne energije i ostalih oblika energije i s više korištenja obnovljivih izvora te da postane društvo temeljeno na zelenim tehnologijama”, kazao je Čikotić na forumu Dan energije u Hrvatskoj. Istom prigodom predsjednik Hrvatskog energetskog društva (HED) Goran Granić kazao je kako je u Hrvatskoj napravljen značajan korak, osnovano je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, što omogućava kreiranje jedinstvene energetske i klimatske politike.

Tko u Hrvatskoj odlučuje o energetskoj politici i što je s postojećom Strategijom energetskog razvoja RH?

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić predložila je prodaju jedne četvrtine HEP-a na inicijalnoj javnoj ponudi kako bi se otkupile dionice Ine od mađarskog MOL-a.

Otkrio je to Mostov ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović u televizijskoj emisiji na N1.

Most također traži i ustavnu zaštitu HEP-a.

“Ako će se govoriti o prodaji dionica HEP-a da bi se kupila Ina, Mostu je jako bitno da se Ustavom zaštite tvrtke koje raspolažu s nacionalnim dobrima, prirodnim resursima poput voda, šuma i energetike, kako više ne bi bilo mogućnosti da im se dogodi ono što se dogodilo s Inom. U tom slučaju referendum o HEP-u ne bi ni bio potreban”, ističe čelnik Mosta Božo Petrov.

S jedne strane imamo ministarstvo Slavena Dobrovića koji je najavljivao zatvaranje rafinerije Sisak, a početkom prošle godine naručio je od tvrtke Ekonerg reviziju niskougljične strategije koja bi po novom bila vrlo isključiva jer ne predviđa korištenje fosilnih goriva u većim pogonima za proizvodnju energije.

S druge strane potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, čiji je suprug kao član uprave Ine po zakonu dužan zastupati interese kompanije, gostujući na HRT-u istaknula je da su prodaja dionica HEP-a i kupovina MOL-ova udjela u Ini dvije odvojene transakcije koje predstavljaju ostvarenje nacionalnih interesa o energetskoj nezavisnosti i sigurnosti Hrvatske. U konačnici osigurat će mogućnost hrvatskim građanima da sudjeluju u rezultatima razvoja i poslovanja HEP-a, rekla je.

Po svim našim i europskim zakonima, zadržavanje 75 posto plus jedne dionice znači da HEP ostaje pod potpunom kontrolom države kao što je i sada, sa 100 posto vlasništva. Vlasništvo države nad tolikim udjelom u HEP-u regulirat će se posebnim zakonom, najavila je potpredsjednica Vlade.
“Hrvatska će zadržati potpunu kontrolu nad elektroenergetskim potencijalom, dakle 75 posto plus jednu dionicu HEP-a i steći pravo odlučivanja o svom položaju na naftnoj i energetskoj karti Europe”, poručila je Martina Dalić.

> Sukob interesa Martine Dalić i njezinog supruga: Pita se ‘A gdje bi točno bio?’

Bivši Milanovićev ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak (HNS) smatra da je vrlo neobično što posao oko Ine i HEP-a vodi baš Martina Dalić, a ne Dobrović ili ministar državne imovine Goran Marić, navodi Večernji list. Za vrijeme Vrdoljakovog mandata tvrtka Ekonerg dobila je zadaću izraditi niskougljičnu strategiju koja predviđa korištenje svih energenata, pa tako i ugljena i plina, no ona do kraja Vrdoljakovog mandata nije dovršena.

Energetski konzultant Jasminko Umićević ocjenjuje da nam predstoji izrada energetske strategije Hrvatske. Upozorava da su hrvatske rezerve nafte i plina danas manje za 40 posto nego što su bile 2009. godine. “Tim trendom za pet godina imat ćemo pola rezervi, a za 10 godina ostat ćemo bez rezervi”, upozorio je.

Hrvatska energetska strategija trenutačno se temelji na onoj iz 2009. koja je predviđala gradnju novih kapaciteta i na ugljen i na plin, i to većih.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine ističe da se ovisnost države o uvozu energije povećava i da Hrvatska uvozi preko 50 % svojih energijskih potreba. U hrvatskoj bilanci potrošnje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s oko 50 %, a prirodni plin s oko 25 %. Potrošnja će tih energijskih oblika u budućnosti rasti, dok će domaća proizvodnja nafte i prirodnog plina, zbog iscrpljenja ležišta, opadati, predviđa se strateškom dokumentu iz 2009.
Projekcije pokazuju da će se potrošnja energije u svijetu povećati za oko 50 % do 2030. godine.

Iako je zbog nedostatnih proizvodnih kapaciteta RH danas uvoznik električne energije, raznolikost njenog elektroenergetskog sustava je dobra, navodi se u Strategiji. Hidroelektrane sudjeluju s 35 % u zadovoljavanju ukupne potrošnje električne energije, a struktura proizvodnje električne energije iz ugljena, prirodnog plina i teškog loživog ulja i uranija je uravnotežena. Današnji znatan uvoz električne energije u vremenima oskudnosti električne energije u regiji ukazuje na smanjenu sigurnost opskrbe i potrebu brze izgradnje vlastitih izvora.

Porast potrošnje električne energije, izlazak iz pogona termoelektrana kojima je istekao životni vijek i potreba osiguranja rezervne snage u sustavu traže da se, uz istaknuti udio od 35 % obnovljivih izvora energije, u razdoblju od 2009. do 2020. godine izgrade termoelektrane ukupne snage ne manje od 2 400 MW.

Procjenjuje se da bi za ostvarenje Strategije vrijednost ukupnih investicija u energetski sektor Republike Hrvatske u razdoblju od 2009. do 2020. godine mogla iznositi do 15 milijardi eura u sadašnjim cijenama (listopad 2009.).

Bivši predsjednik uprave Ine Davor Štern drži da bi Hrvatska trebala preuzeti kontrolu nad Inom. “energetika je uvijek strateško pitanje jedne države“, dodajući da kako bi bilo logično da se preko HEP-a, “koristeći se i kreditima koji su danas jeftini, jer novca ima napretek, osiguraju financijska sredstva kojima bi hrvatska država otkupila MOL-ov udjel u Ini te ponovno postala stopostotni vlasnik Ine”.

Potpuno suprotno stajalište o državnom preuzimanju upravljačkog paketa Ine od MOL-a ima bivši član Savjeta HNB-a, ekonomski strateg HSS-a, ekonomist Damir Novotny.
“Ta kompanija ništa ne donosi osim tzv. energetske sigurnosti, u što ne vjerujem, jer fosilna goriva više ne predstavljaju energetsku sigurnost nego su to obnovljivi izvori energije. Imamo primjere pokrajina u Njemačkoj i Austriji koje su potpuno energetski neovisne, zahvaljujući obnovljivim izvorima energije.”

Ako bi se Vlada ipak odlučila za otkup MOL-ovog vlasničkog udjela u Ini “korist od tog otkupa mogao bi imati samo uzak krug ljudi zaposlenih u Ini, ili politički klijenti vezani uz Inu. Da država ima viška novca, možda bih imao i drukčije mišljenje”, zaključio je Novotny za Glas Slavonije početkom prosinca prošle godine.

Ekološki aktivist iz udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić smatra da je to ekonomska i ekološka katastrofa za Hrvatsku. “Ekonomska – zato jer kupujemo naftnu kompaniju u 21. stoljeću, a to je imalo smisla raditi u 20 st. Osnovni biznis te kompanije bit će u kolapsu u sljedećih 5-15 godina zato što se prelazi na e-mobilitiy i obnovljive izvore energije. Drugo – ako se u kompaniju ne uloži milijardu eura, imat ćemo hrpu starog željeza”, naglasio je.