Pogledajte tko je na simpoziju pod Radmanovim pokroviteljstvom raspravljao o budućnosti Hrvatske i stanju u kulturi

Foto: fah

Povodom 25 godina hrvatske neovisnosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo održao je 6. i 7. listopada smipozij pod nazivom “Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje” u Auli Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rasprava se vodila u pet panela: Politički i pravni sustav, Ekonomski sustav, Obrazovanje, Društvo i Kultura, s tim da je voditelj simpozija bio Tvrtko Jakovina, dok je predsjednik Upravnog centra – Goran Radman, držao uvodnu i zaključnu riječ.

Posebno je zanimljivo da su moderatori panela o kulturi bili Biserka Cvjetičanin i Vjeran Katunarić, s tim da su na ovom panelu sudjelovali sljedeći gosti s navedenim temama:

Rade Kalanj: Je li Hrvatska kulturno napredovala?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vjeran Katunarić: Festina lente: prema kultiviranju različitih ritmova razvojnih promjena u Hrvatskoj

Nina Obuljen Koržinek: Uloga i perspektive razvoja hrvatske kulture u širem europskom kontekstu

Aleksandra Uzelac: Prema Strategiji razvoja digitalne kulture

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dea Vidović: Novonastajuće kulturne prakse u Hrvatskoj

Biserka Cvjetičanin: Nova dimenzija međunarodne suradnje: kultura u hrvatskim vanjskim odnosima

Velimir Visković: Treba li Hrvatskoj uopće kultura?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žarko Paić: Kulturkampf danas: o Europi, građanskome ratu i kraju suverenosti

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [162.00 B]

Što je Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo?

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo utemeljili su 2. srpnja 2003. godine u Zagrebu, kako piše na njihovoj stranici, istaknuti hrvatski znanstvenici, članovi akademske zajednice i javni djelatnici. Centar je osnovan kao neprofitna, nestranačka i nevladina udruga.

Nazvan je po Miki Tripalu, jednom od najistaknutijih i trajno uvažavanih osoba u hrvatskoj javnosti u posljednjih pet desetljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Centar je osnovan radi “promicanja demokratskih ideja i vrijednosti u Hrvatskoj, ostvarivanja vladavine prava, poticanja europeizacije hrvatskog društva i politike te pružanja potpore procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju”. Cilj Centra i njegovih članova je, piše na stranici, potaknuti dijalog, podići svijest te predložiti i potaknuti promjene o važnim pitanjima prvenstveno s područja političkog i pravnog sustava, ali i socijalne države.

“Rad Centra usmjeren je ne samo prema predlaganju konkretnih reformskih prijedloga, već i ka poticanju reformi samog procesa donošenja javnih politika u Hrvatskoj kako bi on postao efikasniji, transparentniji, podložniji kontroli i participativniji. Okosnica tih nastojanja Centra su nuđenje platformi temeljenih na rezultatima istraživanja javnih politika, stimuliranje diskusije i dijaloga o procesima donošenja javnih politika, i poticanje trajne uloga nevladinih sudionica u tim procesima.”

Centar se, piše na njihovim stranicama, bavi pravom i političkim sustavom, socijalno-gospodarskim temama i društvenim pitanjima, a ciljeve ostvaruje:

– pripremanjem prijedloga za unapređivanje pravne regulative,
– prikupljanjem, obradom i objavljivanjem primjera iz pravne i političke prakse,
– zauzimanjem stajališta i davanjem mišljenja o pitanjima važnima za razvitak demokracije i europskih civilizacijskih vrijednosti u Hrvatskoj,
– organiziranjem raznih oblika stalnog stručnog i znanstvenog usavršavanja na području prava i politike, pripremanjem i održavanjem stručnih i znanstvenih savjetovanja, seminara, tribina,
– izdavanjem knjiga te drugih redovitih ili povremenih publikacija,
– razvijanjem, promocijom i povezivanjem Udruge i njezinih članova sa srodnim udrugama u zemlji i svijetu,
– davanjem stipendija, potpora i nagrada

Tko sve stoji “iza” Centra

Glavno tijelo udruge Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo je Skupština, koja se sastoji od svih članova Udruge-Centra, s tim je je predsjednik Skupštine Gvozden Flego, a zamjenica Vesna Pusić.

Predsjednik Udruge-Centra je Stjepan Mesić, dok je predsjednik Upravnog odbora Goran Radman. Zamjenik Upravnog odbora je Tvrtko Jakaovina, a ostali članovi su: Viktor Gotovac, Vinka Tomić Tripalo i Velimir Visković.

Predsjednik Nadzornog odbora je Branko Roglić, zamjenica je Maja Pećarević, a članica – Branka Tripalo.

Predsjednik Znanstvenog savjeta je Neven Budak, dok su potpredsjednici Željko Potočnjak i Ivan Markešić. Članovi Znanstvenog savjeta su pak Mihajlo Dika, Vlasta Ilišin, Zdravko Petak, Slaven Ravlić, Zvonko Maković i Vladimir Puljiz.

Goran Radman je na čelo Upravnog odbora zasjeo 2011. godine, smjenivši dotadašnjeg predsjednika Josipa Kregara. Podsjećamo, bivši ravnatelj HRT-a – Radman – zadnji je direktor zagrebačke televizije u komunizmu, te nositelj Titove štafete, koji je razriješen dužnosti zbog neprovođenja zakonite odluke Nadzornog odbora i odgovornosti za nepotpunu i neadekvatnu primjenu odredbi Zakona o HRT-u kojim je propisana obveza vođenja odvojenog unutarnjeg računovodstva na javnu i komercijalnu djelatnost.

Karikatura civilnog društva ili o međusobnom nagrađivanju: Mesić i Radman nagradili Bosanca

Bivši član NO HRT-a: Radman privatizirao eter javnog RTV servisa, izvijestite Vijeće za elektroničke medije, DORH i USKOK

HND brani Radmana i napada HNiP Siniše Kovačića

Radman poručio: ‘Nisam služio niti jednoj politici ni stranci, zato me miču’

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.