Šeks: Osporavanje referenduma iz 1991., znači osporavanje temelja hrvatske države

Smjenom Dejana Jovića postupilo se kako se očekuje od predsjednika suverene demokratske države, kazao je član predsjedništva i međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač na konferenciji za medije sazvanoj povodom teza o referendumu o nezavisnosti Hrvatske da je bio neliberalan i antidemokratski, a koje je savjetnik predsjednika RH Jović iznio u časopisu Politička misao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smijenio ga je kada je prešao svaku granicu, kazao je saborski zastupnik HDZ-a Vladimir Šeks istaknuvši kako je ključni motiv Josipovića predsjednička kampanja, a daljnje zadržavanje Jovića značilo bi djelomično dijeljenja stajališta s Josipovićem.

“Ne može se predsjednik RH dovesti u poziciju da govori da su njegovi savjetnici autonomni od njega”, rekao je Šeks.

Predsjednikovi savjetnici dijele s njim ista vrijednosna i politička stajališta, istaknuo je Šeks zapitavši tko je tu kome savjetnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jović svojim stavovima negira legitimitet referenduma time i samostalnosti Hrvatske te na taj način negira i temelje moderne hrvatske države, kazao je Kovač napomenuvši kako za 6 dana slavimo Dan neovisnosti.

Šeks je kao jedan od ključnih arhitekata odluka o hrvatskoj slobodi i demokraciji istaknuo kako su Jovićeve teze o karakteru hrvatskoga referenduma o neovisnosti prema kojima je on taj referendum iz 19. svibnja 1991. godine okarakterizirao protuslobodarskim, nedemokratskim te da su se građani izjašnjavali bez slobodne volje u ozračju straha i nasilja, činjenično neistinite, revizionističke, a uz to su i vrlo opake.

Na referendumu koji se odvijao sedam dana, je od upisanih 3 milijuna 625 tisuća birača izašlo 83,52 posto njih, a od izašlih birača se 93 posto se opredijelilo za slobodnu i suverenu Hrvatsku, a od onih koji se nisu opredijeli bilo je njih 17 posto koje su srpski vođe pobune sprječavali i prijetili im, ispričao je Šeks.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je bio narodni plebiscit, istaknuo je.

Referendum je značio prekretnicu i u hrvatskim, jugoslavenskim i međunarodnim okvirima, jer je njime iskazana volja hrvatskog naroda i hrvatskih građana za svojom slobodnom hrvatskom državom, kazao je Šeks dodavši kako je to bila i jasna poruka ostalom dijelu Jugoslavije, međunarodnoj zajednici i cijelome svijetu kojim putem Hrvatska želi kročiti.

Osporavanje referenduma od 19. svibnja 1991., znači osporavanje temelja hrvatske države, što znači osporavanje legitimiteta nastajanje hrvatske države, kazao je Šeks.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šeks je istaknuo kako je referendum jedan od temeljnih kamena koji su vodili prema hrvatskoj državi, a odluka od 25. lipnja 1991. o samostalnosti Hrvatske temelji se na odluci referenduma. Treća točka temelja legitimiteta Republike Hrvatske, pored referenduma je odluka Hrvatskog sabora od 8. listopada 1991., naveo je Šeks.

U trenucima gospodarske krize, Hrvatske trebala bi dobivati stabilizirajuće poruke, a ne destabilizirajuće, kao što su povijesni revizionizam i negiranje legitimiteta hrvatske države u kojoj svi skupa želimo živjeti, rekao je Miro Kovač.

Na pitanje novinara kako to da je Jović nakon izlaska knjige u kojoj izražava žaljenje za Jugoslavijom, bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, angažira ga kao posebnog savjetnika, a ostaje i savjetnik Kolindi Grabar Kitarović koja nasljeđuje Žužula, Šeks je komentirao kako Jović tada nije izražavao svoja eksplicitna stajališta u svojim radovima, takvog kalibra kakva je iznosio u posljednje vrijeme časopisu Politička misao.

Njegovo stajalište izneseno u knjizi, političko je stajalište o kojem se može polemizirati, ali ovo što zadnjih godina iznosi u svojim tekstovima je nešto sasvim drugo, zaključio je Šeks.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.