Foto: fah

Predstavljanjem niza svojih izdanja objavljenih u prošloj godini Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježio je u petak, na samom kraju Mjeseca hrvatskoga jezika, pedesetu obljetnicu “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika”.

“Današnji dan je za sve nas znanstvenike, jezikoslovce, proučavatelje i njegovatelje hrvatskoga jezika, ali i za sve govornike hrvatskoga jezika poseban dan”, rekao je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić u Društvu hrvatskih književnika (DHK).

Naime, prije točno pedeset godina u “Telegramu” je objavljena Deklaracija, a u Društvu hrvatskih književnika je 15. ožujka održan plenum na kojemu je usvojena.

“Pedeset godina nakon objave Deklaracije koja, kako se tada činilo, nije postigla uspjeh, pokazuje se koliko je takav zaključak bio samo privid. Ona je bila tinjajući iskra zatrpana pepelom represije koja će se vrlo brzo razbuktati iz jednostavna razloga što je nemoguće ugasiti ono što je usisano majčinim mlijekom, a to je i jedno od temeljnih ljudskih prava – govoriti svojim jezikom”, ustvrdio je Jozić.

“Uzaludni pokušaji da se hrvatski jezik silom naziva nekim drugim imenom još su više pripomogli da se sve ono što je u humanističkom intelektualnom smislu bilo vrijedno potkraj šezdesetih godina beskompromisno i hrabro izjasni – hrvatski se jezik treba nazivati hrvatskim imenom i hrvatskim se jezikom mora slobodno govoriti”, istaknuo je.

Jozić smatra kako se ova vremena, u kojima se hrvatski jezik slobodno razvija, treba iskoristiti “neumorno radeći na proučavanju i njegovanju toga neodvojivog dijela hrvatskog nacionalnog identiteta, jer hrvatski se jezik najbolje štiti radom”.

Izvijestio je kako je prošla godina bila jedna od najproduktivnijih za Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – vodi se 46 znanstvenih projekata, organizirano je niz skupova, okruglih stolova i konferencija, sklopljeni ugovori s nizom institucija, objavljeno 17 knjiga, a radilo se i na promicanju hrvatskog jezika na internetu i putem nekoliko izdanja u medijskom prostoru.

Od Prvog školskog pravopisa do 555 jezičnih savjeta

Na svečanosti u DHK-u predstavljena su izdanja Instituta za hrvatski jezik objavljena u prošloj godini, kao i mrežni portali koji pomažu hrvatskim govornicima da bolje nauče svoj jezik.

Prevoditeljica “Praktičnog vodiča kroz mišljenje i značenje” Raya Jackendoffa Anita Peti-Stantić rekla je kako je to jedna od temeljnih knjiga lingvistike jer ju pokušava smjestiti u okvire spoznajne teorije i na specifičan način govori o jezičnom fenomenu.

Za knjigu “Prijedlozi u čakavskome ekavskom dijalektu – Uvod u značenje” Irene Miloš, recenzentica Martina Bašić je ustvrdila da “pruža inovativan pristup osvjetljavanju neistražene jezične problematike” i “vrijedan je prinos u očuvanju hrvatske jezične baštine”.

Recenzent “Etimološkog rječnika hrvatskoga jezika”, akademik Goran Filipi smatra kako to izdanje može biti korisno i širim čitateljskim krugovima, ali i stručnjacima. “Čitatelj koji nije stručnjak naći će u njoj jednostavnu i zanimljivu informaciju, a stručnjaku će poslužiti kao jako dobro polazište za daljnja istraživanja”, ustvrdio je.

“Prvi školski pravopis hrvatskoga jezika” skupine autora njegov recenzent Ante Bežen vidi kao iskorak Instituta za hrvatski jezik iz uobičajne znanstvene djelatnosti i ulazak u područje obrazovanja.

“Nije nam svejedno kako će djeca učiti hrvatski jezik, susrećemo se s niskim stupnjem kulture učenika, ali i mnogih javnih djelatnika u medijima. Jeziku se očito ne posvećuje prava pozornost, pa je ovaj priručnik pokušao otvoriti to pitanje i govoriti o tome kako jezik treba učiti”, naglasio je.

Knjiga “555 jezičnih savjeta” skupine autora pruža brz i argumentiran odgovor na najčešća pitanja koja zanima javnost u vezi jezika, dok “Lažni prijatelji” Kristiana Lewisa obrađuje parove leksema iz hrvatskog i ruskog jezika koji uzrokuju nesporazume i pogreške pri prevođenju ili usmenoj komunikaciji.

“Voltićeva Ilirska gramatika” Marijane Horvat i Sanje Perić Gavrančić, vrijedan je prilog razvojnom tijeku hrvatske gramatičke misli i povijesti hrvatskog književnog jezika, a “Besjede fra Matije Divkovića” skupine autora njegovo djelo predstavlja širem krugu ljudi, a predstavljeno je i 3. godište znanstveno-popularnoga časopisa Hrvatski jezik.

“Libro od svetoga Vlaha” Ivane Lovrić Jović i Željka Jozića, otkriva raskoš dubrovačkog izračaja i duh govornika i samoga jezika, dok “Osorsko-hvarska pjesmarica” Kristine Štrkalj Despot, nije tek jedan od kasnosrednjovjekovnih rukopisnih zbornika tog vremena nego i, rečeno je, jedan od poznatijih rukopisnih kodeksa važan za razumijevanje književne kulture prijelaznog razdoblja.

Predstavljena je i obnovljena stranica jezičnih savjeta na adresi jezicni-savjetnik.hr, koji donosi odgovore na najčešće jezične nedoumice, te novi portal Hrvatski jezik u školi (hrvatski.hr), namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola, učiteljima razredne nastave, nastavnicima, profesorima i roditeljima te svima koje zanimaju praktični zadatci i sadržaji povezani s poučavanjem hrvatskoga jezika.

Mrežni rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice (ikavci.ihjj.hr), prvi je digitalizirani rječnik tiskanoga rječnika u kojem je skupljeno leksičko blago govora jednoga dijalekta koji se nalazi na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Izvor: narod.hr