Europski proizvođači mlijeka najavili prosvjede

Foto: Fah

U ponedjeljak 20. lipnja 2016. godine u organizaciji Europskog odbora za mlijeko (EMB), udruge proizvođača mlijeka na Europskoj razini koja predstavlja više od 100.000 proizvođača mlijeka iz 15 država članica, a uz potporu hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, održana je rasprava europskih proizvođača mlijeka sa zastupnicima Europskog parlamenta. U raspravi su uz zastupnicu Petir sudjelovali Czeslaw Adam Siekierski, predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, zastupnice Maria Heubuch i Maria Lidia Senra Rodríguez te zastupnik Ricardo Serrão Santos.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svom govoru predsjednik Europskog odbora za mlijeko Romuald Schaber kazao je da organizira ovaj sastanak jer je europski sektor mljekarstva na koljenima te traži hitne mjere kako bi poljoprivrednici, a nakon investicija u moderniziranje proizvodnje, zadovoljili europske standarde i održali proizvodnju koja je zbog više razloga ugrožena niskim otkupnim cijenama mlijeka. Naglasio je odgovornost Europske komisije: “Komisija mora pokazati volju i osigurati sredstva kako bi bilo moguće provesti dobrovoljno smanjivanje proizvodnje diljem EU. One koji smanje proizvodnju treba nagraditi.”

U svom izlaganju zastupnica Petir rekla je kako je svjesna problema koji posljednjih godina muče proizvođače mlijeka diljem Europe te je izrazila zabrinutost za mala i srednja poljoprivredna obiteljska gospodarstva koja su na rubu propasti. Zastupnica također smatra kako se mjere Europske komisije, poput skladištenja, nisu pokazale adekvatnim rješenjem. „Upravo zato smatram potrebnim što prije odrediti interventnu cijenu otkupa mlijeka koje ne smije biti niža od 30 eurocenti po kili mlijeka,“ rekla je Petir. Petir se složila s g. Schaber naglasivši kako dobrovoljno smanjivanje proizvodnje mora biti adekvatno honorirano. No, napuštanje proizvodnje zastupnica ne vidi kao rješenje jer će ono dodatno oslabiti ovaj sektor. „Kada se farma jednom zatvori nikada više neće biti otvorena. Kada mladi odu sa sela nikada se više neće vratiti,“ rekla je Petir i pozvala Komisiju da donese regulativu kojom će onemogućiti nepoštenu trgovačku praksu u lancu opskrbe hranom na europskoj razini. To je pogotovo važno zbog sve učestalijih nerealnih zahtjeva otkupljivača i trgovaca prema proizvođačima, a i zbog niske otkupne cijene mlijeka. Zbog svega toga ovaj sektor i propada. Govornici su svi redom izrazili stav kako je nepoštena trgovačka praksa europski problem koji se riješiti može samo zajednički na europskoj razini.

U nastavku rasprave, predstavnici seljačkih udruga, proizvođača mlijeka iz Francuske i Belgije, rekli su kako vremena više nema, da seljaci financijski propadaju jer ne mogu plaćati sve veće račune te da još daju kratko vrijeme, kako predstavnicima EU, tako i nacionalnim vladama država članica da poduzmu učinkovite mjere. Ukoliko se stvari ne promijene sljedećih mjeseci uslijediti će veliki prosvjedi proizvođača mlijeka u cijeloj Europi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Matej Hudec, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku u Stalnom predstavništvu Slovačke pri EU, kao predstavnik zemlje koja preuzima predsjedanje EU 1. srpnja, također je izrazio zabrinutost zbog stanja u mljekarskom sektoru. Obećao je kako će njegova zemlja učiniti sve da pronađe rješenja za krizu. “Cilj nam je da proizvođači mlijeka više nemaju potrebu dolaziti u Bruxelles prosvjedovati,” kazao je Hudec te dodao kako će rješavanje problema nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom biti jedan od prioriteta slovačkog predsjedanja Unijom.

Postupni pad prihoda proizvođača mlijeka u EU od 30 milijardi eura u 2015. i 2016. godini jasno je vidljiv i u ostalim sektorima povezanima s poljoprivredom. Potražnja proizvođača mlijeka značajno se smanjila u brojnim područjima. Nabavlja se sve manje poljoprivrednih strojeva te nema novca za popravak postojećih. Ovo vrlo teško stanje dovelo je do drastičnog pada spremnosti proizvođača za ulaganja. Prodaja novih strojeva, ali i količina ugovora o gradnji znatno je smanjenja. Veterinarski sektor također pati zbog negativnih kretanja u sektoru mlijeka. Neplaćeni računi se gomilaju – odnosi povjerenja između poljoprivrednika i veterinara nestaju. U regijama, pa čak i čitavim državama, smanjuje se broj stoke i propadaju obiteljska gospodarstva. U Njemačkoj je 5% proizvođača mlijeka napustilo proizvodnju mlijeka u godinu dana. U Litvi je u posljednje dvije godine zatvoreno više od 11.000 farmi što je smanjenje od 8% na godišnjoj razini. U Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana propalo 2.000 farmi. U razdoblju od 2009. do 2015. godine u Hrvatskoj, otkup mlijeka pao je sa 675 na 513 tisuća tona, a velike količine uvoznog mlijeka rezultirale su izuzetno niskim maloprodajnim cijenama koje su se ponegdje spustile na samo 2,79 kuna za litru trajnoga mlijeka. Domaći proizvođači ne mogu tome konkurirati, jer taj novac nije dovoljan ni za pokrivanje najosnovnijih troškova proizvodnje, dok o eventualnoj zaradi nema govora. Ruralna područja postaju talac krize u sektoru mlijeka. Nepostojanje kvalitetnog rješenja za teško stanje na tržištu mlijeka dovodi do negativnog restrukturiranja i gubitka mnogih radnih mjesta u svim povezanim sektorima.

Zastupnici su se složili kako je rješenje potrebno odmah. „Borit ću se za vas jer bez poljoprivrednika nema niti proizvodnje hrane, kao niti očuvanja ruralnog prostora. Zahvalna sam vam jer ste vi žila kucavica i temelj svake suverene države. Na vama se gradi budućnost Europe. Ujedinimo se svi zajedno u borbi za uspješniju poljoprivredu i uspješniju Europu,“ zaključila je Petir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.