10 stvari o kojima je nužno razgovarati prije stupanja u brak

brak
Foto: Thinkstock

Nerijetko je odgovor na probleme u braku nedostatak potpunog razumijevanja učinaka sakramenta braka na supružnike i na djecu. Kada sam pročitao kako je papa Franjo rekao “kako je danas većina brakova nevaljana”, skoro da sam pao sa stolice. Već dugo sam i sam tvrdio slično. Budući da radim u obiteljskom savjetovalištu, kada razgovaramo sa supružnicima koji prolaze krizu i kada utvrđujemo okolnosti pod kojima su stupili u brak, otkrijemo kako im je sakrament braka puki blagoslov, više nešto što je dio društvene tradicije, a ne nadnaravna stvarnost, piše Andres D’Angelo za portal Catholic link, a prenosi HKM. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svjetlu velikog broja narušenih brakova, moramo se zapitati jesu li ti brakovi sklopljeni onako “kako Bog zapovijeda”.

Još jedan uopćeni problem koji uzrokuje krize u braku je nedovoljno međusobno poznavanje zaručnika. Upoznaju se, zaljube se i stupe u brak jer su “zaljubljeni”, no kada nestane zanosa, žele biti “nevjenčani”. Ne slažu se, svakodnevica im je brutalno proždrla leptiriće u trbuhu i sada nemaju pojma što bi napravili s vezom koja uopće ne funkcionira. Stoga, osim ponovnog provođenja kateheze o katoličkom nauku o braku, i prije i nakon vjenčanja, budući muž i žena moraju imati sposobnost komuniciranja kako bi se spriječili ili smanjili učinci tih kriza.

10 stvari o kojima bi trebalo razgovarati prije stupanja u brak

1. Shvaćamo li istinski dar i misterij sakramenta braka?

Brak je sakrament, a sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti. A koja nam se milost pruža ovim sakramentom? Oplemenjivanje supružnika! To ne znači kako je moja zadaća učiniti mog supružnika savršenim, nego da ja imam pomoć Milosti kako bih postao boljim u odnosu prema svom partneru. Svi se žele vjenčati sa savršenim muškarcem ili ženom, ali ih samo nekolicina želi postati savršenim muškarcem ili ženom za svog supružnika. Milost nam je darovana isključivo zbog toga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
2. Jesmo li uistinu predani?

Promatramo li svoju spremnost da se vjenčamo “u dobru i u zlu”: izlasci/udvaranje i zaruke su darovano vrijeme prije braka. Moramo se pripremiti kako bismo bili vjerni, kako bismo voljeli i poštivali jedno drugo u zdravlju i u bolesti; u blagostanju i u nevolji. Drugim riječima, zauvijek! (ili barem dok nas smrt ne rastavi). Ta želja za predanjem, to “zauvijek” mora biti tema razgovora onda kada donesemo odluku da ćemo se vjenčati. Kasnije, kada dođu teška vremena (a ona uvijek dođu), jedno drugo ćemo podsjetiti na prvu odluku: “Budući da smo se odlučili vjenčati za sva vremena, moramo znati riješiti ovu situaciju.”

3. Kakvo nam je prijateljstvo?

Čini se nevjerojatno, ali samo mali broj ljudi vidi svoje buduće muževe i žene kao svoje “najbolje prijatelje”. Baš zato mnogi i vjeruju u onu nesretnu izjavu “od ljubavi do mržnje samo nas korak dijeli”, no to ne bi smjelo biti tako. Bračno prijateljstvo temelji se na prethodnom prijateljstvu, a to se prijateljstvo mora svakog dana iznova obogaćivati, njegovati razgovorima, pozornošću i ljubaznošću. Jednom kada se par vjenča, to bračno prijateljstvo mora biti još intenzivnije, budući da mi, naročito muškarci, često mislimo “kako je sve odrađeno”, ili da smo “mi odradili ono što smo trebali”. Obukli smo uštogljena odijela, na dan vjenčanja se “izblamirali” pred prijateljima i obitelji te smo tako svojim ženama dokazali kako ih volimo… Ne, frajeru! Svaki dan, do kraja svog života, moraš osvajati srce svoje žene.

4. Koliko djece želiš imati?

Ključna tema razgovora prije no što stupimo u najveću avanturu svog života. Koliko djece želiš imati? Kako ćemo ih odgajati? Kako ćemo ih voditi prema svetosti? Što ako ne budemo mogli imati djecu? Hoćemo li usvojiti dijete? Koliko njih? Svako od ovih pitanja je ključno i vodi nas do sljedećeg, jer kako bismo došli do djece, moramo prethodno “nešto učiniti”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Istanbulska konvencija ‘potkopava obitelj i brak’; pogledajte porazne ishode sličnog španjolskog zakona

5. Shvaćamo li što znači seksualnost u braku?

Ovo je pitanje o kojem može biti teško razgovarati prije braka, ali o ovome se mora razgovarati. Prvo, moramo proučiti, shvatiti i znati kako objasniti nauk Crkve o prokreaciji. Bilo bi izvrsno kada bismo mogli razmotriti katehezu o seksualnosti koju je napisao sv. Ivan Pavao II. (naziva “Teologija tijela”), no, ako to pak ne možemo, onda bismo barem trebali pročitati što Katekizam Katoličke Crkve kaže o ovoj temi. Dar čistoće nije zabrana seksualnosti, nego način kako ju preokrenuti i voditi tako da dovede do posvećenja bračnog para. Ne samo da je bitno čekati do braka nego je bitno i znati zašto i što se čeka.

6. Kako ćemo zaštiti svoj brak od nevjere, pornografije i sličnog?

Bračna čistoća mora se otkriti i utvrditi prije braka. Razgovor o tim stvarima pomoći će nam u “utvrđivanju” budućeg braka od istinskih modernih prokletstava, tako raširenih u današnje vrijeme. Moramo biti svjesni kako živimo u vremenu prenaglašene seksualnosti, vremenu koje obezvrjeđuje brak i napada ga različitim vrstama pornografije koju je gotovo nemoguće izbjeći. Česti sakramenti, kao i otvoren i iskren razgovor između supružnika pomoći će u izbjegavanju tih opasnosti uz minimalne rizike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
7. Kako se odnositi prema obitelji supruga ili supruge?

Rečenica koja se najmanje tri puta ponavlja u Bibliji (prvo u Knjizi Postanka, a onda ju ponavlja i Krist, te Pavao u Poslanici Efežanima) je: “Stoga će čovjek ostaviti oca i majku.” Prikladna distanca, s dozom potrebnog poštivanja za obitelji bračnih drugova, svakako će doprinijeti bračnom miru. To ne znači napuštanje roditelja. Mora postojati sredina i upravo to je i krepost. No, prije no što se vjenčamo, moramo shvatiti kako će obitelji supružnika težiti da imaju svoja prava, te ako budu zazirale u intimnost parova, to može dovesti do razarajućih posljedica.

8. Što ćemo s financijama?

I ovo je jedno bitno pitanje koje se prethodno mora raspraviti. “Moja” i “tvoja” sredstva su stvar prošlosti, u braku postoji samo ono što je “naše”. Dogovor o tome mora postojati prije no što nastanu sukobi, a to svakako sve mora biti raspravljeno prije stupanja u brak. Ako želimo ući u zajednički projekt, i ja umjesto da štedim novce kako bismo kupili kuću, ili barem unajmili sobu, potrošim svoje novce na zabavljanje s prijateljima, vrlo vjerojatno će se takvo ponašanje nastaviti i nakon vjenčanja. Naročito ako samo jedno bude radilo.

>Jesu li brak i stvaranje obitelji danas namijenjeni samo bogatima ili su problem i kulturna očekivanja?

9. Kako će izgledati naši nesporazumi?

Bitno je da se posvađamo prije vjenčanja! Ne kažem da trebamo “tražiti razlog za svađu” kako bismo vidjeli kako druga strana reagira, no, nužno je da smo iskusili barem jednu veću raspravu prije stupanja u brak. Ako se vjenčamo a da se nijednom nismo posvađali, nećemo uopće znati je li druga osoba uvredljive prirode ili je sklona opraštati, je li nasilna i slično. Bitno je znati kako će se sukobi neizbježno događati u braku, a mi ćemo, da bismo došli do pomirenja, morati znati kako načiniti kompromis s vlastite točke gledišta i razumjeti drugu stranu i njegove ili njezine stavove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
10. Što je s našom duhovnošću?

Posljednje, ali ne najmanje važno. “Obitelj koja moli zajedno, ostaje zajedno.” Razgovor koji uspostavimo s Bogom mora biti na središnjem mjestu u našoj vezi. Moramo se naviknuti činiti to zajedno od samog početka. Sva snaga našeg zajedništva dolaziti će od svakodnevne zajedničke molitve. Što budemo bliže Bogu, bit ćemo bliže jedno drugome. Sve dok zadržimo molitvu u svom životu, zajedničke odlaske na svetu misu, kao i potpuno sudjelovanje u životu Crkve, naš dom će biti ona “kućna Crkva” u kojoj će naša djeca moći razviti jaku i postojanu vjeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.