Odgoda rađanja, smanjena plodnost, neplodnost, depopulacija…O ovim je temama govorio je ginekolog, Žarko Šperanda dr. med u emisiji ”Oaza života”, radiopostaje Mir Međugorje. ”Odgoda rađanja za kasnu fertilnu dob znači – ne rađanje”, kazao je.
”O demografskom padu stanovništva kod nas i u Europi piše se i govori sve više. Povezana je s mnogobrojnim društvenim, socijalnim, ekonomskim, psihološkim i mnogim drugim čimbenicima” rekao je dr. Šperanda u uvodu govora o medicinskim uzrocima depopulacije, koja, kako je kazao ”se ubrzava i uzima sve više maha”.
>Dr. sc. Monika Balija: Mjeru roditelj odgojitelj trebalo bi donijeti na razini cijele Hrvatske
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji plodnost je najbolja između 20. i 27. godine života, to je optimalna reproduktivna dob. Učestalost neplodnosti u optimalnoj reproduktivnoj dobi je niska, oko četiri posto. Sa starenjem, nakon 27. godine života, naglo raste. Od 27. godine plodnost opada 10% godišnje te sa 32-35 godina života iznosi svega 22% od maksimalne. Istodobno učestalost spontanih pobačaja značajno raste.
Zadnjih dvadesetak godina općenito se smatra se da je oko 20 posto neplodnih bračnih parova. To međutim ne može biti jednako jer se u međuvremenu događaju odgode rađanja prvog djeteta za sve stariju dob. Pa bi ti podaci mogli biti značajno veći, navodi Šperanda koji je bio i govornik na stručnom skupu o temi ”Odgovornost za život u demografskoj obnovi Hrvatske”, koji je održan u prostorijama Obiteljskoga centra Đakovačko-osječke nadbiskupije u Slavonskom Brodu.
>Dr. sc. Stjepan Šterc za Narod.hr: Vlasti u Zagrebu, u ideološkoj suženosti, teško je prihvatiti kako jedino djeca donose budućnost, radnu snagu i razvoj
Prateći statistiku porođaja iz godine u godinu uočljiv je s jedene strane pad nataliteta, a s druge strane kontinuirano se povećava starosna dob žena kod rađanja prvog djeteta.
Od 1970-tih godina uobičajena dob zasnivanja obitelji i rađanja prvog djeteta bila je između 22. i 25. godine života, da bi se do 2014. promijenila 26-30 godina pa i kasnije.
Koliko je trend uzeo maha govore činjenice da je prema statistici Ujedinjenih naroda
2017. godine prvi puta u povijesti zemlje rodilo 50 posto žena starijih od 30 godina. A prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo još tijekom 2016. godine rodilo je 54% žena starijih od 30 godina. Sličan je trend događa se i u drugim europskim zemljama, na čelu sa Španjolskom s oko 60 posto.”, rekao je ovaj ginekolog za Mir Međugorje.
Dr. Šperanda je u svom izlagani iz 2018. ukazao na brojne uzroke odgode rađanja od kojih su najveći promijenjena slika obitelji i korištenje kontracepcijskih sredstava, te naglasio potrebu da se problem odgode rađanja prestane promatrati samo kao moralno pitanje, i počne ozbiljnije uzimati u obzir i rješavati kao biološko i demografsko pitanje od krucijalne važnosti za društvo u cjelini.
Kao jednu od najtežih posljedica odgode rađanja naveo je neplodnost, zbog koje se onda pribjegava raznim reproduktivnim tehnikama, od umjetne oplodnje do zamjenskog ili surogat majčinstva.
