Europska desnica bira vodećeg kandidata za europske izbore 2019.

Europska desnica okupila se u srijedu na kongresu u Helsinkiju a u četvrtak bira svog kandidata za europske izbore u svibnju 2019.

Dvojica kandidata, Nijemac Manfred Weber i Finac Alexander Stubb u utrci su za vodećeg kandidata Europske pučke stranke (EPP), najjače političke skupine u Europskom parlamentu. Kandidat će se birati u četvrtak tajnim glasovanjem 758 izaslanika na kongresu u Helsinkiju. On bi u studenom 2019. mogao zamijeniti Luksemburžanina Jean-Claudea Junckera na dužnosti predsjednika Europske komisije.

Ta je dužnost dio velikih pregovora koji će slijediti nakon europskih izbora koji će se održati između 23. i 26. svibnja 2019.

Osim predsjednika Europske komisije sljedeće godine trebat će izabrati novog predsjednika Europskog vijeća, Europskog parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika Europske središnje banke. U tim pregovorima EPP bi trebao imati glavnu ulogu.

Ne bude li većeg iznenađenja, Manfred Weber (46), predsjednik skupine pučana u Europskom parlamentu i član bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke CDU-a kancelarke Angele Merkel, trebao bi pobijediti Alexandera Stubba (50), člana finske konzervativne i liberalne stranke Kokoomus.

Među temama u debati između Webera i Stubba u srijedu navečer je bilo i mjesto koje u EPP-u imaju Viktor Orban i njegova stranka Fidesz .

No njegovo izbacivanje nije bilo na dnevnom redu kongresa. “Kao što sam često govorio, svaka obitelj ima svoje zločesto dijete. No radije ću svoje zločesto dijete zadržati u obitelji i urazumiti ga”, rekao je predsjednik PPE-a, Francuz Joseph Daul, uoči početka kongresa.

U srijedu predvečer izaslanici su glasovanjem prihvatili rezoluciju u kojoj se osuđuju – ne imenujući ih izravno – oni koji krše europske vrijednosti i podsjeća na temeljna načela Unije kao što su “višestranačje, neovisnost medija i vjerske slobode”.

“Pozivamo sve članove PPE-a da poštuju, štite i promiču te vrijednosti”, piše u rezoluciji za koju su glasovali i članovi Fidesza.

Rečenica koja je stajala u prvoj inačici nacrta rezolucije i u kojoj se poziva vlade da se prema nevladinim udrugama odnose “ravnopravno, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje, pod uvjetom da njihovo djelovanje ostaje u granicama liberalne demokracije” promijenjena je u završnoj inačici u kojoj je “liberalna demokracija” zamijenjena pojmom “vladavina prava”, što bi se Viktoru Orbanu moglo više svidjeti.

Mađarski čelnik misli da je liberalna demokracija doživjela neuspjeh i više nije kadra jamčiti kršćanske korijene njegove zemlje. On predlaže pojam kršćanska demokracija.

Izvor: Hina/nb