Izvješće: 1,1 milijun migranata podnijelo je zahtjev za azil u EU-u 2023.

Godišnje izvješće Agencije Europske unije za azil (EUAA) za 2023. pokazuje veliki rast broja tražitelja azila u 2023., njih čak 1.1 milijun. U izvješću se ističe i da je stopa deportacije onih koji nisu uspjeli dobiti azil niska.

Izvješće na 321 stranici, objavljeno 14. lipnja, zaključuje da su zemlje EU-a nastavile primati “rekordan broj ljudi kojima je potrebna zaštita” u 2023. Tako je u prošloj godini bilo 1,1 milijunom novih registriranih zahtjeva za azil što je povećanje od 25% u odnosu na 2022.

>Migracijski pakt: EU će kažnjavati države s 23.000 eura za svakog odbijenog migranta

Nasuprot tome, stope deportacija neuspjelih tražitelja azila i dalje su niske. Prema agenciji EU-a za kontrolu granica Frontex, više od 420.000 naloga za deportaciju izdano je 2023., ali samo 90.000 (ili 21%) je stvarno izvršeno, što “ukazuje na prostor za poboljšanje”, navodi se u izvješću, prenosi The European Conservative.

Izvješće također pokazuje koliko je dublinski sustav nefunkcionalan — sustav koji bi trebao osigurati da tražitelji azila ostanu u prvoj zemlji u kojoj su podnijeli zahtjev. Ako migranti putuju dalje u EU, lokalne vlasti mogu zatražiti ‘transfere’, a početne zemlje bi trebale prihvatiti tražitelje natrag.

>Orban oštro: Migracijski pakt još je jedan čavao u lijes Europske unije

Frontex je registrirao 385.000 ilegalnih ulazaka

Prema podacima, 176.000 takvih zahtjeva dobilo je pozitivne odluke (stopa prihvaćanja od 72%), no samo je oko 15.000 ili 8,5% tih transfera stvarno praćeno. Ovo naglašava ono što konzervativni zastupnici u Europskom parlamentu već dugo govore, da je dublinski sustav loš i nekompatibilan sa slobodnim kretanjem u schengenskom prostoru.

>EP izglasao novi pakt o migracijama: Jedni ga smatraju opasnim, drugi povijesnim

Unatoč rekordnom broju uspješnih zahtjeva za azil, na kraju godine još je bilo 883 000 tražitelja azila koji su čekali odluku u EU-u — što je najviše od 2015., kada je u prosincu broj neriješenih slučajeva bio 916 000.

Ukupna stopa priznavanja u 2023. godini — stopa uspješnih prijava u usporedbi s ukupnim brojem odluka — iznosila je 43 %. Ostatak zahtjeva uglavnom je odbijen, no u nekoliko slučajeva dodijeljeni su drugi, nacionalni oblici zaštite.

>Europski pakt o migracijama: Kako su glasali hrvatski zastupnici?

Tijekom istog razdoblja, Frontex je registrirao 385.000 ilegalnih ulazaka, što odgovara povećanju od 18% u odnosu na prethodnu godinu.

“Ova kombinacija stavila je sustave azila i prihvata pod ekstremni pritisak”, navode autori, dodajući da je “broj tražitelja azila podsjećao na migracijsku krizu 2015.-2016.”. Međutim, rekli su kako način na koji je Europa prestala nazivati ​​fenomen “krizom” također može ukazivati ​​na bolju pripremljenost i upravljanje nego prije osam godina.

.@EUAsylumAgency‘s new report: 1.1 million asylum applications submitted in 2023. That’s up 25% compared to 2022 and third-highest after 2015&2016. 70% of those in just 4 countries?Meanwhile,@Frontex
data shows that only 21% of deportation orders were actually carried out. pic.twitter.com/hg9LSmFcy9

Tekst se nastavlja ispod oglasa

— Tamás Orbán (@TamasOrbanEC) June 19, 2024

Štoviše, izvješće ističe da je većina (preko 70%) od ukupnog broja zahtjeva za azil podnesena u samo četiri zemlje. Njemačka je na vrhu ljestvice s 334.000 (+45% u odnosu na 2022.), a slijedi je Francuska sa 167.000 (+7%), Španjolska sa 162.000 (+38%) i Italija sa 136.000 (+63%).

Sirija, Afganistan i Turska prednjače

U odnosu na broj stanovnika svake zemlje, Cipar je vodeći s 13.000 zahtjeva za azilom na milijun stanovnika. Malu otočnu državu pogođenu nedavnim priljevom sirijskih izbjeglica slijede Austrija (6500 na milijun), Grčka (6200) i Njemačka (4000).

Po nacionalnosti, Sirija, Afganistan i Turska činile su više od trećine ukupnih zahtjeva. Turska možda neće dugo ostati na trećem mjestu, navodi se u izvješću, jer je zabilježila najveći jednogodišnji porast s 82% više turskih migranata koji su zatražili azil u EU nego 2022.

>Plenković i migracije: Slijedi naredbe Bruxellesa, a vlastite migracijske politike nema

Međutim, budući da se radi o relativno sigurnoj zemlji, stopa priznavanja za turske migrante bila je samo 38%, dok su najveće stope priznavanja zabilježene za sirijske (94%), ukrajinske (92%) i palestinske migrante (87%).

Unatoč istim pravilima EU-a, postojale su i velike razlike u stopi priznavanja zemalja članica EU-a. Estonija je bila jedina s prosjekom iznad 90%, a slijede je Portugal i Nizozemska; dok su zemlje u kojima su tražitelji azila imali najmanje šanse Španjolska, Rumunjska i Cipar.

Izvor: narod.hr/The European Conservative