“Nova rezolucija Europskog parlamenta usvojena 19. rujna 2019. pod nazivom “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)“, i kojom se izjednačuje nacističke i komunističke zločine, nastaje u kontekstu obilježavanje 30. godina pada Berlinskog zida, i na jedan način podsjeća i upozorava da neke zemlje bivšeg komunističkog bloka poput Hrvatske, unatoč pada Berlinskog zida i uvođenje demokracije, još uvijek nisu provele svoju „političku tranziciju“ usvajanjem prikladnog zakona o lustraciji poput svih ostalih drugih bivših komunističkih zemalja Srednje i Istočne Europe.”, istaknuo je za Narod.hr Jure Vujić, pravnik i politolog, pročelnik odjela za politologiju Matice Hrvatske, član „Inicijative EU 1481“.
>Što stoji u Rezoluciji o osudi komunističkih zločina?
>Lustracija: Otvaranje arhiva preduvjet je za sučeljavanje s komunističkom prošlošću
>Mesić opet protiv Europe: Po Rezoluciji Vijeća Europa Tito je zločinac
Naime, za razliku od Hrvatske (i Slovenije), u Češkoj, bivšoj istočnoj Njemačkoj, u Slovačkoj, Poljskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Makedoniji i Mađarskoj lustracija je različitim oblicima provedena. Podsjetimo također da je u više navrata Parlamentarna skupština Vijeća Europe uvažila legitimnu motivaciju vlada bivših komunističkih država Srednje i Istočne Europe da primijene odgovarajuće mjere kako bi oslobodili tijela države, uprave i ekonomije od utjecaja bivše komunističke partije, uz poštivanje odredaba europske konvencije o ljudskim pravima.
“Parlamentarna skupština Vijeća Europe osudila je totalitarni komunistički poredak u svoje dvije rezolucije: rezoluciji 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europa usvojila 25. siječnja 2006., i rezoluciji 1096 o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27.lipnja 1996.
Zadnja rezolucija Europskog parlamenta važna je po tome da pored eksplicitnog izjednačavanja u točki 4. između nacističkih i komunističkih zločina , usko povezuje kulturu sjećanja na takve zločine sa pravosudnim procesuiranjem istih zločina kao ključni uvjet društvenog pomirenja : Europski parlament „. izražava svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teške kršenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajamčilo da se takvi zločini više nikada ne ponove; naglašava važnost očuvanja sjećanja na prošlost jer bez sjećanja ne može biti pomirenja te ponavlja svoj ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu“;.
Na dalje, Europski parlament u točki 5. jasno „poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim; dok u točki 6. osuđuje i širenje komunizma kao totalitarnu ideologiju, što i omogućuje pravno reguliranje apologije komunističkih zločina i režima i komunistički negacionizam koji relativizira ili negira zločine počinjenje u ime iste ideologije, zaključuje Jure Vujić.
Podsjetimo, Rezolucijom se poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.
> Kumrovec: Načelnik najavljuje ‘feštu’ za rođendan komunističkog diktatora Tita
U njoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.
Također se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.