Srbija je u utorak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju otvorila pregovore u još dva poglavlja – 5 Javne nabave i 25 Znanost i istraživanje, čime se ukupi broj otvorenih poglavlja popeo na šest.
Srbija je očekivala da će otvoriti pregovore još u jednom poglavlju – 26 Obrazovanje i kultura, ali zemlje članice o tome još nisu postigle suglanost.
Među onima koje su imale rezerve u vezi s tim poglavljem bila je i Hrvatska.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da Zagreb traži dodatna objašnjenja od Europske komisije, koja pregovora u ime zemalja članica te dodao da je optimist i da bi se rezerva mogla ukloniti vrlo brzo, možda već početkom sljedeće godine.
“Naravno, potrebna su dodatna objašnjenja Komisije koja je u stalnom kontaktu sa Srbijom”, rekao je Stier, dodajući da je obrazovanje nacionalnih manjina važno područje.
Zamjenica bugarskog premijera zadužena za europske poslove i ministrica obrazovanja Meglena Kuneva potvrdila je da njezina vlada nije dobila tražena objašnjenja i da zbog toga nije mogla podići svoje rezerve. Većina bugarskih pitanja odnosi se na prava bugarske manjine u istočnoj Srbiji.
“Srbijansko ministarstvo obrazovanja planira reforme i mi želimo znati kako će te reforme izgledati”, rekla je Kuneva, dodajući da je Srbija željele istodobno otvoriti i zatvoriti to poglavlje što za Bugarsku nije bilo prihvatljivo dok ne dobije odgovore na pitanja koja je postavila.
Poglavlja 25 i 26 obično se istodobno otvaraju i zatvaraju, budući da je riječ o područjima u kojima nema zajedničke europske pravne stečevine. Srbija u utorak zatvorila poglavlje 25.
S ova dva poglavlja Srbija je dosada otvorila ukupno šest poglavlja, od kojih je jedno privremeno zatvoreno.
Srbija je dobila kandidatski status 2012., a pregovori su proglašeni otvorenima u siječnjuu 2014. Prva dva poglavlja otvorena su u prosincu 2015. i jJoš dva u srpnju 2016.
Prvo poglavlje koje je Srbija otvorila bilo je poglavlje pod nazivom Ostala pitanja, što je jedno od posebnosti pregovora sa Srbijom.
To je tehničko poglavlje u kojem nijedna zemlja dosad nije vodila pregovore i u njega su se ranije stavljale odredbe kojima nije mjesto u jednom od 34 preostala poglavlja.
To se poglavlje uvijek otvaralo i zatvaralo na zadnjoj pristupnoj konferenciji. Međutim, u slučaju Srbije u okviru toga poglavlja, pratit će se njezini odnosi s Kosovom, stoga se ono otvara među prvima a bit će zatvoreno kao zadnje poglavlje u pregovorima.
U pregovaračkom okviru EU-a od Srbije se traži da do kraja pregovora sklopi pravno obvezujući sporazum o cjelovitoj normalizaciji odnosa s Kosovom. To neki tumače i kao puno srbijansko priznanje Kosova, ali nema suglasnosti oko takve intepretacije te odredbe.
Kovač: O pregovorima Srbije odlučuju zemlje članice EU
Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u utorak je u Splitu, govoreći o pregovorima Srbije sa Europskom unijom, rekao da o tome odlučuju zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska te da su Hrvatskoj u interesu dobri odnosi sa susjedima, pa tako i sa Srbijom.
“To je vrlo jednostavno. Hrvatska je jedna od 28 zemalja članica Europske unije. O tome jesu li ispunjeni uvjeti ili nisu odlučuju zemlje članice. Hrvatska vlada je ocijenila da nisu ispunjeni uvjeti tako da je logično da se to poglavlje neće otvoriti. Do kada će to trajati, ovisi o dinamici i o tome kada će susjedna država Srbija ispuniti uvjet”, kazao je Kovač u Splitu, prilikom otkrivanja spomenika 72. bojnoj Vojne policije.
Dodao je i da je jedini recept za uspjeh pregovora – ispunjavanje uvjeta.
Riječ je o pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi koje nije otvoreno na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, a na koje je nekoliko zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, imalo primjedbi u vezi s obrazovanjem na manjinskim jezicima. Hrvatska je imala primjedbe oko udžbenika na hrvatskom jeziku.
Na upit novinara da komentira rusko naoružavanje Srbije, Kovač je odgovorio da je Hrvatska zemlja koja ima svoje oružane snage i policiju, a uz to je stabilna i čvrsta demokracija koja se neće plašiti nikakvim naoružanjima, prijetnjama i najavama iz susjedstva s obzirom da smo, uz to, i zemlja članica NATO saveza te je, kaže, time sve jasno.
Novinare je zanimalo i stajalište saborskog zastupnika Mire Bulja (Most) koji je ustvrdio da je Hrvatska Srbiju trebala blokirati već kod poglavlja 23 i 24 kad su branitelji ostali pod jurisdikcijom srpskog pravosuđa.
Tu je, kaže Bulj, zakazala hrvatska diplomacija, ali i predsjednica te napomenuo da je hrvatski vojnik branio Hrvatsku u Hrvatskoj, a bio je napadnut od strane Srbije.
Komentirajući znak “Za dom spremni”, uklesan na spomenik HOS-u Splitu, izjavio je da je to bila postrojba koja je od Vukovara do Dubrovnika i drugih najistaknutijih mjesta branila Hrvatsku, te da spomenik treba podignuti gdje god je poginuo vojnik.
“72. bojna vojne policije je legendarna postrojba koja je ispunjavala sve zadaće. Nitko ne podržava zločine, međutim, Hrvatska je nastala na zajedništvu hrvatskih ljudi, sinova ustaša i partizana”, kazao je Bulj nakon što su ga novinari podsjetili da spomenik 72. bojni koji je danas otkriven izaziva razne kontroverze te da se nekim hrvatskim vojnicima sudi zbog zločina u Lori.
Stier: Hrvatska još ima rezerve oko poglavlja 26 i očekuje dodatna objašnjenja Europske komisije
“Srbija će danas otvoriti dva poglavlja, od kojih će jedno odmah biti o zatvoreno, 25 – Znanost i istraživanje. Kao što znate, Hrvatska je među onim zemljama koje još nisu podigle rezervu za poglavlja 26 – Obrazovanje i kultura”, rekao je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
Stier je rekao da Hrvatska traži dodatna objašnjenja od Europske komisije, koja pregovora u ime zemalja članica te rekao da je optimist i da bi se rezerva mogla podići vrlo brzo, možda već početkom sljedeće godine.
“Naravno, potrebna su dodatna objašnjenja Komisije, koja je u stalnom kontaktu sa Srbijom”, rekao je Stier, dodajući da je obrazovanje nacionalnih manjina važno područje.
Hrvatska je imala primjedbe oko udžbenika na hrvatskom jeziku. Srbija je na tom planu započela nešto činiti – prevoditi postojeće udžbenike za osnovne škole na hrvatski, ali ne i raditi na posebnim udbženicima namijenjenim pripadnicima hrvatske zajedniice, dok se u vezi sa srednjom školom još ništa ne radi.
Na pitanje kako komentira ponašanje srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, koji je u ponedjeljak navečer napustio Bruxelles, navodno zbog hrvatske blokade poglavlja 26.
“Naš je interes poslati jasnu poruku da želimo da sve zemlje jugoistoka Europe provedu potrebne reforme i da na temelju postignuća postanu punopravnim članicama EU-a”, rekao je Stier. “Ne treba uopće dramatizirati, normalno je da se u radu radnih skupina Vijeća EU-a traže dodatne informacije, kao što je slučaj i s drugim državama koje danas imaju međuvladinu konferenciju o pristupanju”, rekao je Stier.
“Međuvladina konferencija će se održati. Nije uobičajeno da predsjednici vlada budu na međuvladinim konferencijama, ali to mogu ako žele. Naglasio bih da proces pregovora ide dalje, danas po dva poglavlja otvaraju Srbija i Crna Gora, dakle zemlje jugoistočne Europe idu dalje i Hrvatska im je spremna dati potporu na tom putu”, rekao je Stier.
Osim Srbije i Crna Gora u utorak otvara dva poglavlja. Crna Gora je očekivala otvaranje triju poglavlja, ali je Njemačka imala primjedbi na otvaranje poglavlja 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, tako da će to poglavlje biti otvoreno kada Podgorica ispuni potrebne uvjete.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Hina
