Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da bi zemlje EU mogle “izvući pouke” iz osporavane talijanske politike obrade migranata izvan zemlje, u Albaniji, uoči summita EU-a usmjerenog na migracije.
Ove je tvrdnje napisala u pismu državama članicama uoči sastanka u Bruxellesu u četvrtak i petak. Najavila je da će Europska komisija predstaviti novi prijedlog za povećanje broja deportacija migranata.
>Njemačka u borbi s migrantima: Kako su druge zemlje promijenile svoju politiku otvorenih vrata?
Von der Leyen – koja upravo započinje drugi petogodišnji mandat kao čelnica Europske komisije – čini se da odgovara na pritisak vezan uz migracije koji dolazi iz cijele Europe.
U svom pismu državama članicama navela je da je stopa povratka neregularnih migranata iz zemalja EU-a trenutačno samo oko 20%. To znači da velika većina ljudi koji dobiju nalog za napuštanje države članice EU-a to ne učine.
Mnogi jednostavno ostaju ili se presele u drugu zemlju unutar EU, rekla je.
Države članice trebale bi priznavati odluke koje donesu druge zemlje EU-a. Time bi se osiguralo da “migranti koji imaju odluku o povratku u jednoj zemlji ne mogu iskoristiti pukotine u sustavu kako bi izbjegli povratak”, napisala je Von der Leyen.
Centri za migrante u Albaniji
Njezini komentari dolaze u trenutku kada Italija pokreće svoj dugo očekivani plan prema kojem će neki od migranata spašenih u Sredozemlju biti poslani u Albaniju na obradu.
Ranije ovog tjedna, 16 muškaraca iz Bangladeša i Egipta prebačeno je iz migrantskog kampa na Lampedusi, uz obalu Sicilije, u jedan od dva posebno izgrađena centra na albanskoj obali. Tamo će se pregledavati njihovi zahtjevi za azil.
Centri, koji koštaju oko 650 milijuna eura, trebali su biti otvoreni prošlog proljeća. No, rokovi su se odgađali. Financira ih talijanska vlada i njima će upravljati po talijanskim zakonima.
Oni će smjestiti migrante dok Italija pregledava njihove zahtjeve za azil. Trudnice, djeca i ranjive osobe bit će izuzeti iz ovog plana.
>Zašto Možemo ne napada Milanovića zbog stava prema migrantima, onako kako napada crnudesnicu?
Politički protivnici talijanske premijerke Giorgie Meloni, kao i nekoliko nevladinih organizacija, kritizirali su sporazum Italije s Albanijom.
Riccardo Magi, zastupnik ljevičarske stranke +Europa, rekao je da je sporazum s Albanijom “okrutan, beskoristan i skup”. Nevladina organizacija Liječnici bez granica izjavila da će “vjerojatno rezultirati daljnjom štetom i kršenjem ljudskih prava”.
Međutim, obraćajući se zastupnicima u utorak, Meloni je tvrdila da je plan “nov, hrabar, bez presedana”. “Put koji savršeno odražava europski duh”.
Provedba i rezultati sporazuma s Albanijom bit će pomno praćeni od strane mnogih država članica EU-a, od kojih su se mnoge pokušale suočiti s porastom podrške krajnje desnim strankama pooštravajući svoju retoriku i pristup migracijama, piše BBC.
Samo u posljednjih nekoliko tjedana, Njemačka je ponovno uvela granične kontrole na kopnu, francuska vlada je najavila da će razmotriti pooštravanje zakonodavstva o imigraciji, a Poljska je najavila plan za privremeno obustavljanje prava na azil za osobe koje prelaze granicu.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je kontroverzni potez zamišljen kako bi se spriječilo da Bjelorusija “destabilizira” Poljsku dopuštajući velikom broju migranata ulazak u zemlju.
U Francuskoj i Njemačkoj, krvavi zločini izazvali su pozive na strože mjere u vezi imigracije.
Sirijski tražitelj azila, kojem je zahtjev odbijen, ubio je troje ljudi u Solingenu, dok je mlada studentica ubijena od strane marokanskog državljanina u blizini Pariza. U oba slučaja, ubojstva su počinili muškarci koji su dobili nalog za deportaciju, ali on nije bio proveden.
Prošlog mjeseca, 15 država članica potpisalo je prijedlog Austrije i Nizozemske za poboljšanje “učinkovitosti” sustava deportacija.
>Poljska od EU zbog ruske hibridne prijetnje traži suspenziju azila migrantima iz Bjelorusije
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/bbc
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.