Predsjednik Republike Zoran Milanović pooštrio je svoje stavove oko ilegalne migracije. Kada je bio premijer, 2015. granica mu nije bila toliko „sveta“ kao danas. Nije spominjao brigade i rat pišući na Facebooku o hrvatskoj granici. Propuštao je stotine tisuća migranata kršeći zakon o granici, napadao Mađarsku i nudio Srbiji pomoć u transportu „izbjeglica“. Danas, njegove izjave i o migrantima i o stranim radnicima bliže su stavovima, primjerice, Mosta ili DP-a. Kako je Možemo reagirao na izjave Milanovića? Mostovce i DP-ovce se iz ove ekstremno lijeve stranke oštro napadalo i optuživalo za rasizam i ksenofobiju.
> Milanović protiv masovnog priljeva stranih radnika: Što je govorio kad je bio SDP-ov premijer?
Milanović je u nedavnom posjetu općini Kamanje u Karlovačkoj županiji kritizirao politiku masovnog i nekontroliranog dovođenja stranih radnika. Govorio je o nekompatibilnosti kulture stranaca s hrvatskim običajima i načinom života. Unaprijed je odbacio optužbe za rasizam i nacionalizam. Zanimljivo, upravo o tome govori program stranke Možemo.
Možemo: Ukorijenjeni institucionalni nacionalizam i rasizam
Kada su u pitanju ilegalni migranti, stranku Možemo pretjerano ne zanima zakon. Azil bi dali svima, a strogo kažnjavanje prelaska granice ne bi provodili. Evo što su napisali u svom programu za parlamentarne izbore: „Posljednje su godine osobito teške za izbjeglice, migrante i etničke manjine koje su svakodnevno izložene raznim oblicima diskriminacije u kontekstu nacionalnih podjela, globalno rastuće islamofobije, ksenofobnog rasizma i liberalnog nacionalizma. Brojni nas izvještaji i aktivnosti organizacija za ljudska prava kontinuirano upozoravaju na ukorijenjeni institucionalni nacionalizam te institucionalni rasizam“.
> Milanović prema migracijama gotovo identično preporukama UIO, koje je 2015. ignorirao
Perjanica stranke Sandra Benčić prošle je godine održala vatreni govor u Saboru o nekom fiktivnom šivaču iz Bangladeša koji želi doći raditi na „Globalni sjever“ ili u Hrvatsku koju je Benčić smjestila na „periferiju Globalnog sjevera“. Žestoko se okomila na stranku Most koja je tražila izlazak vojske na granicu koju policija vrlo teško može sama čuvati. Osvrnula se i na prijedlog seoskih straža Mire Bulja. Govor je završila: „Neka siromašni globalnog sjevera zaustavljaju siromašne globalnog juga da najbogatiji ovog svijeta ne bi morali preraspodijeliti svoje bogatstvo. Pa koji vrag s vama ne valja!“.
Možemo napada samo ‘crnu desnicu’ kada su u pitanju migranti
‘Crna desnica’ glavna je meta napada stranke Možemo kada su u pitanju migranti i strani radnici. Milanović ne toliko. U ožujku 2024. Milanović je na Facebooku govorio o problemu migracija. Gotovo svi mediji prenijeli su njegov status. O migrantima je rekao kako dolaze s „računicom i želeći uzeti samo socijalnu pomoć“. Donosimo dio statusa: „Ti ljudi su protupravno ovdje i kao takvi trebaju biti tretirani. Budimo i dalje prema njima pošteni i sućutni, ali ne budimo bedaci. Hrvatska granica je sveta, za nju se u ratu ginulo, ljudi su se dizali na otpor, brigade su se formirale – da bi se znalo što je naše. Pomozimo kome je potrebno, ali prije svega štitimo hrvatske ljude!”
Benčić je reagirala vrlo blago, ne spominjući vraga niti koristeći povišeni ton kao u Saboru prije gotovo godinu dana. Rekla je kako su migranti „kompleksno pitanje o kojem se ne komunicira preko društvenih mreža“.
> CV Sandre Benčić: Bila je članica važnog Povjerenstva iako nije imala diplomu
Milanović i Možemo o hrvatskoj policiji na granici
Krajem studenog prošle godine Milanović je bio u posjetu policiji na granici s BiH u Karlovačkoj županiji. Izrazio je zadovoljstvo radom policije, rekavši kako vojska može pomagati logistički, ukoliko to bude potrebno. Kao veliki problem istaknuo je blage kazne koje hrvatski sudovi dodijeljuju krijumčarima migranata. Ovog puta, za razliku od 2015. kada je bio premijer, nije kritizirao Mađarsku, već Srbiju i BiH koje nemaju stanje pod kontrolom što se tiče migranata.
S druge pak strane, stranka Možemo izrazito je kritična prema vlastitoj policiji koja čuva granicu države kojom bi ona željela vladati. U izbornom programu Možemo se obrušio na rad policije. Naši policajci optuženi su za sustavno nasilje nad „izbjeglicama koje bježe od ratova i klimatskih katastrofa“.
Možemovci se zalažu za pristup „solidarnosti i transkulturalnosti“ kada su u pitanju migranti koji ilegalno ulaze u Hrvatsku. Dakle, možemo reći kako se Milanović i Možemo nalaze na dijametralno suprotnim pozicijama po pitanju ilegalne migracije. Naravno, riječ je o Milanoviću iz 2024., a ne 2015. godine.
> Marokanski migrant silovao socijalnu radnicu u belgijskom zatvoru
Zašto Možemo šuti o Milanovićevim stavovima oko migranata i stranih radnika?
Što može biti uzrokom šutnje, odnosno blage ili gotovo pa nepostojeće osude komentara Milanovića u vezi migranata i stranih radnika od strane Možemo? Na parlamentarnim izborima, Možemo je izašao samostalno, želeći se tako distancirati od SDP-a i zauzeti njihovo mjesto kao najjača stranka ljevice. Benčić je bila i blaga u svom komentaru Milanovićevog angažmana u predizbornoj kampanji. Medijima je samo izjavila kako bi na njegovom mjestu prvo dala ostavku na mjestu predsjednika. Tada je vjerojatno računala na sastavljanje Vlade s Milanovićem.
Danas pak, kada se približavaju predsjednički izbori, Možemo bi preko Kekin mogao zaoštriti retoriku prema Milanoviću i njegovim stavovima oko ilegalne migracije i stranih radnika jer pripadaju istom lijevom političkom spektru gdje se moraju nadmetati za iste glasače. Osim toga, ljevica generalno nije toliko sklona međusobnim žestokim obračunima na svom političkom krilu, kao što su se prije izbora obračunavali Most i DP, a nakon izbora još je izbio žešći sukob unutar samog Domovinskog pokreta koji se u konačnici i raskolio.
> Broj stranih radnika u Hrvatskoj u stalnom je porastu: Do 2030. moglo bi ih biti pola milijuna
Urša Raukar: Trebamo biti otvorenih ruku i srca
Stav Možemo oko migranata „pojasnila“ je i Urša Raukar Gamulin u emisiji Nedjeljom u 2. Rekla je sljedeće: „Sigurna sam da naša stranka ima jasne migrantske politike i politike integracije. Treba se izbjeći ono što radi HDZ, a to je da toga nema. U dolasku migranata ili stranih radnika ne vidim ništa čega bi se trebali bojati. Trebamo biti otvorenog srca i otvorenih ruku, prihvatiti te ljude i pomoći na integraciji“. Odbacila je tvrdnje desnice kako su migranti većinom muškarci vojne dobi jer za to „ne postoji statistika“. Što se nje tiče, ona bi u ovom slučaju „širila nadu“. Milanovićev odnos prema migracijama nije komentirala, već se obrušavala na vladajući HDZ i premijera Plenkovića.
