Iako postoji niz politika EU‑a u okviru kojih se nude mogućnosti za borbu protiv nepotrebnog bacanja hrane, te se mogućnosti ne iskorištavaju, ocjenjuje se u novom izvješću Europskog revizorskog suda (ECA).
Dosadašnje su mjere i dalje fragmentirane i provode se s prekidima te bez koordinacije na razini Europske komisije. Revizori napominju da se najnovijim prijedlogom EU‑a usmjerenim na borbu protiv nepotrebnog bacanja hrane, odnosno uspostavom platforme, ne nudi cjelovito rješenje za probleme koje su istaknuli u izvješću, priopćio je sud.
Nepotrebno bacanje hrane globalni je problem za čije je rješavanje potrebno djelovanje na svim razinama. Prema trenutačnim procjenama, diljem svijeta nepotrebno se baca ili gubi otprilike jedna trećina hrane proizvedene za prehranu ljudi, a to sa sobom nosi velike troškove za gospodarstvo i okoliš.
Postizanje napretka dosad je bilo otežano zbog nedostatka zajedničke definicije „nepotrebnog bacanja hrane” i polazne vrijednosti na temelju koje bi se moglo utvrditi ciljno smanjenje. Do toga je došlo unatoč tome što su Europski parlament, Vijeće, Odbor regija, skupina G20 i drugi nekoliko puta pozvali EU na pružanje pomoći u smanjenju nepotrebnog bacanja hrane.
“U našem izvješću upućenom Komisiji istaknuli smo niz propuštenih prilika i mogućih poboljšanja za koja ne bi bile potrebne nove zakonodavne inicijative ili veća količina javnih financijskih sredstava”, izjavila je Bettina Jakobsen, članica Europskog revizorskog suda zadužena za ovo izvješće. “Međutim, usmjeravanjem svojih napora na uspostavu platforme Komisija ponovno propušta priliku za djelotvorno rješavanje problema. Sada nam je potrebno bolje usklađivanje postojećih politika, bolja koordinacija i utvrđivanje smanjenja nepotrebnog bacanja hrane kao jasnog cilja u okviru politika”.
Revizori u izvješću ispituju mogućnosti za djelotvornije iskorištavanje trenutačnih politika te preporučuju Komisiji da bi trebala učiniti sljedeće:
– ojačati i bolje koordinirati strategiju EU‑a za borbu protiv nepotrebnog bacanja hrane te utvrditi akcijski plan za predstojeće godine i jasno definirati nepotrebno bacanje hrane
– uzeti u obzir pitanje nepotrebnog bacanja hrane u budućim procjenama učinka te bolje uskladiti različite politike s pomoću kojih je moguće rješavati to pitanje
– utvrditi i otkloniti pravne prepreke doniranju hrane, poticati dodatno iskorištavanje postojećih mogućnosti za doniranje te razmotriti mogućnosti za poticanje doniranja u okviru drugih područja politika.
Međutim, gđa Jakobsen je u ponedjeljak upozorila na to da se novom platformom ne daje znatan doprinos borbi protiv nepotrebnog bacanja hrane te da i dalje ne postoji jedinstvena i jasna definicija nepotrebnog bacanja hrane. “Preporuke za osmišljavanje budućih politika koje smo iznijeli zanemarene su ili prihvaćene tek djelomično, a izrađenim nacrtom smjernica problem se samo prebacuje na države članice”, dodala je.
Revizori su u ovom izvješću ispitali mjere EU‑a koje su dosad provedene u svrhu smanjenja nepotrebnog bacanja hrane i način na koji djeluju različiti instrumenti politika. Utvrdili su da zbog izostanka djelotvorne borbe protiv nepotrebnog bacanja hrane EU nije doprinio resursno učinkovitom lancu opskrbe hranom.
Revizori ističu da je nepotrebno bacanje hrane problem koji se javlja u čitavom lancu opskrbe hranom te je mjerama stoga potrebno obuhvatiti cjelokupni lanac. Naglasak bi se trebao staviti na sprječavanje jer se izbjegavanjem nepotrebnog bacanja hrane mogu ostvariti koristi veće od troška njezina naknadna zbrinjavanja.
Revizori su utvrdili da postoji osjetan nedostatak procjene učinka politika EU‑a na borbu protiv nepotrebnog bacanja hrane, te da sva glavna područja politika, kao što su poljoprivreda, ribarstvo i sigurnost hrane, imaju svoju ulogu u borbi protiv nepotrebnog bacanja hrane i mogla bi se bolje iskoristiti u tu svrhu, navodi se u priopćenju Europskog revizorskog suda.
Europski revizorski sud sa sjedištem u Luksemburgu djeluje kao vanjski revizor Europske unije u cilju poboljšanja upravljanja financijama Unije. Kao vanjski revizor EU-a, Sud promiče odgovornost i transparentnost te djeluje kao nezavisni zaštitnik financijskih interesa građana Unije. Sud provjerava je li proračun Europske unije ispravno proveden te jesu li sredstva EU-a ispravno sakupljena i zakonito potrošena u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.
