Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da dodatne mjere na granici s Hrvatskom za ograničavanje migrantskog vala, uključujući smanjenje broja ulaznih točaka, nisu isključene ako se Hrvatska ne bude držala dogovora iz Bruxellesa, u razgovoru za Slovensku televiziju.
Erjavec je isključio mogućnost koju je nedavno iznio hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić da Hrvatska migrante iz istočne Hrvatske prevozi izravno u Šentilj ako Slovenija ima problema s njihovom registracijom i transportom.
Erjavec je kazao da to za Sloveniju nije opcija jer bi to značilo da ne poštuje schengenska pravila kojih se kao članica Schengenskog prostora mora držati, te da se o svemu mora dogovarati s Austrijom koja propušta sve manje migranata.
“Hrvatska svojim postupcima dokazuje da je sve dalje od Schengena, neka svoje recepte zadrži za sebe, vidimo da s izbjeglicama ima mnogo problema”, kazao je Erjavec.
Prema njegovim riječima, nije isključeno da će Slovenija idućih dana pooštriti kontrolu na granici s Hrvatskom i smanjiti broj ulaznih točaka za migrante, posebno ako se Hrvatska ne bude držala dogovorenog na nedjeljnoj konferenciji u Bruxellesu.
Povećati propusnost za migrante na slovensko-hrvatskoj granici nerealno je očekivati, naglasio je Erjavec, dodavši da Europa Sloveniji za zaštitu schengenske granice nudi pomoć, te da zato Ljubljana još ovog tjedna na granici s Hrvatskom očekuje policajce iz Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Italije, Nizozemske i Njemačke.
Slovenija u Bruxellesu nije prihvatila obvezu primanja više migranata ili osnivanja hot-spota za migrante jer nije balkanska država nego država srednje Euurope i članica Schengena iako leži na balkanskoj migrantskoj ruti, kazao je Erjavec.
Rekao je da ne želi proglašenje izvanrednog stanja u Sloveniji zbog migrantskog pritiska, ali da je i to “opcija” ako stvari budu eskalirale, a migrantska kriza ne bude riješena uskoro.
Isto tako, smirivanju stanja i uvođenju “reda i mira” s migrantima u krajevima u koji oni dolaze pomoći će angažiranje vojske, kazao je Erjavec, dodavši da se nada kako će neke marginalne skupine koje traže referendum o prihvaćenim dopunama zakona o obrani koja dopuštaju angažman vojske u zaštiti od migranata odustati od svog zahtjeva.
Vojska i njeno angažiranje temeljem usvojenog zakona nije prijetnja civilnoj sferi i ne može biti zloupotrijebljena u političke svrhe, kazao je Erjavec, pokušavajući smiriti neke među pojedincima i skupinama.
