Europska komisija objavila je danas u Bruxellesu nacrt strategije za Jadransko-jonsku makroregiju u koju su uključene četiri članice EU-a – Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka i četiri susjedne zemlje – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija.
Povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn pozvao je uključene zemlje, predstavljajući nacrt strategije, da ne rasipaju energiju na previše područja nego da se usredotoče na nekoliko prioriteta kako bi se postigli konkretni rezultati.
“Jadransko-jonska makroregija ne smije postati forum za diplomatske susrete jednom i dvaput godišnje, nego treba doista raditi kako bi se postigli konkretni rezultati. Iskustvo govori da se treba usredotočiti na nekoliko prioriteta i da treba osigurati snažno političko vodstvo ako se žele postići rezultati”, rekao je Hahn, ističući da su članice Baltičke regije odredile čak 70 prioriteta, što zapravo znači da ni nema prioriteta.
Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u EU i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturnih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost. Drugim riječima, kroz makroregionalni pristup nastoji se dobiti više iz već predviđenih sredstva u strukturnim fondovima za zemlja članice i u pretpristupnom fondu za zemlje izvan EU-a.
Jadranko-jonska makroregija je treća nakon Baltičke i Dunavske. Ona je nadogradnja Jadransko-jonske inicijative, koja je pokrenuta u Anconi 2000.
U uključenim zemljama živi oko 70 milijuna ljudi. Strategija počiva na četiri stupa: poticanje “plavog rasta”, to jest pomorskog gospodarstva, razvoj prometnih i energetskih veza, zaštiti okoliša i razvoju održivog turizma.
Povjerenik Hahn ističe da za provedbu strategije ne trebaju nova sredstva, kojih već ima dovoljno u okviru višegodišnjeg europskog proračuna te poziva zemlje članice da se više usredotoče na pobošljanje svojih apsorpcijskih kapaciteta kako bi dostupni novac mogao biti iskorišten.
Strategija za Jadransko-jonsku makroregiju trebala bi biti usvojena u drugoj polovici godine za vrijeme talijanskog predsjedništva.
Na upit zašto u makroregiju nije uključena Makedonija, povjerenik Hahn i povjerenica za pomorske poslove Maria Damanaki rekli su da nije isključeno da se ta makroregija proširi, ali da to nije stvar Komisije, nego zemalja članica.
“Europska komisija nema skrivenih političkih ciljeva”, rekla je povjerenica Damanaki.
