Nakon prošlotjednih potresa, na globalnim financijskim tržištima ovaj će tjedan proteći u znaku pitanja hoće li Europska središnja banka (ECB), koja se nalazi pred najtežom odlukom u svojoj 16-godišnjoj povijesti, na sjednici 22. siječnja krenuti s novim mjerama kvantitativnog monetarnog popuštanja radi poticanja gospodarstva eurozone ili će se ipak suzdržati od njih, prenosi HRT.
ECB bi mogao uvesti program kupovina državnih obveznica koji bi uključivao tiskanje novog novca možda već i ovoga tjedna, očekuju analitičari i investitori. Takvo očekivanje je na europskim burzama podignulo cijene dionica na najviše razine u proteklih sedam godina.
Tržišta su u izvanredno uzavreloj situaciji, uz oštar pad cijena nafte i bakra te uzlet švicarskog franka nakon što je švicarska središnja banka odustala od minimalnog tečaja 1,20 franaka za euro, i smatra se da su moguće burne reakcije ako se ECB, suprotno očekivanjima, suzdrži od mjera, analizira Reuters.
Središnjoj banci eurozone ne bi bio problem obrazložiti odluku da krene s dodatnim monetarnim popuštanjem. Njezina je zadaća osigurati stabilnost cijena i inflaciju od nešto ispod dva posto, a ona se upravo spustila u negativno područje i vjerojatno će pasti još dublje obzirom na oštar pad cijena nafte. ECB je ključnu podršku dobio prošlog tjedna da učini sve što smatra potrebnim kako bi podupro gospodarstvo eurozone nakon što je dužnosnik najvišeg suda u EU izjavio da nema zakonskih prepreka da središnja banka počne kupovati državne obveznice s ciljem podupiranje posustalog gospodarstva eurozone. No, politička pitanja i bojazni Njemačke oko podjele rizika oko tih monetarnih poteza mogli bi imati veću težinu nego zakon.
Izvori su za Reuters izjavili da bi ECB mogao usvojiti hibridni pristup, koji bi podrazumijevao kupovinu državnih dugova i podjelu dijela rizika u eurozoni, pri čemu bi i nacionalne središnje banke poduzimale vlastite kupovine. Iznos toga programa mogao bi biti limitiran na 500 milijardi eura. No moguće je da će odluka Europskog suda ohrabriti ECB. Član upravnog odbora Benoit Coeure nedavno je izjavio da bi program kvantitativnog ublažavanja morao biti izdašan da bi imao efekta.
“Očekujemo da će ECB objaviti program kupovina državnih obveznica u iznosu od 500 do 700 milijardi eura za razdoblje od 18 mjeseci koji bi sadržavao kupnju svih državnih obveznice s investicijskim rejtingom”, kazao je Gilles Moec, ekonomist u Bank of America Merrill Lynch.
Admiral Markets predviđa značajniji pomak eura
Analitičari Admiral Marketsa su istaknuli da se financijska tržišta još nisu smirila od šoka koji je uslijedio nakon objave švicarske središnje banke, a već se sprema novi događaj koji bi mogao uzdrmati financijska tržišta – sastanak guvernera ECB-a u četvrtak 22. siječnja, nakon kojeg bi ponovno moglo doći do naglih pomaka tečaja eura u odnosu na švicarski franak, pa zbog toga i kune u odnosu na franak.
“Ukoliko ECB pokrene program, euro bi mogao dodatno oslabiti u odnosu na ostale najtrgovanije valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar i švicarski franak, a ako do pokretanja programa ne dođe, euro bi mogao privremeno ojačati. Odmah pri objavi vijesti tečaj EUR/USD mogao bi porasti ili pasti 2-3 posto, a smjer će ovisiti o odluci. Tečaj EUR/CHF mogao bi reagirati još i više, budući da se još nije stabilizirao nakon prošlotjednog događaja te se i dalje mijenja iz sekunde u sekundu”, ističu iz te forex brokerskve tvrtke.
Dodaju i da budući da je kuna vezana za euro, kretanje tečaja franka u odnosu na kunu ovisit će o međusobnom kretanju tečaja CHF i EUR – ukoliko franak ojača u odnosu na euro, ojačat će u odnosu na kunu, a ukoliko oslabi u odnosu na euro, oslabit će i u odnosu na kunu.
, koja se nalazi pred najtežom odlukom u svojoj 16-godišnjoj povijesti, na sjednici 22. siječnja krenuti s novim mjerama kvantitativnog monetarnog popuštanja radi poticanja gospodarstva eurozone ili će se ipak suzdržati od njih, prenosi HRT.){kind=link}