Europski čelnici u petak su na izvanrednom summitu u Bratislavi prihvatili šestomjesečne smjernice u obnovi povjerenja u Europsku uniju nakon Brexita koje predstavljaju konture budućnosti Unije po kojima bi se trebalo djelovati do summita u Rimu u ožujku sljedeće godine kada će se obilježavati 60. obljetnice Rimskih ugovora, objavljeno je na završnoj konferenciji za novinare.
“Iako je jedna zemlja odlučila otići, EU ostaje neophodna za nas ostale”, kaže 27 zemalja članica u zajedničkoj izjavi, dodajući da su odlučni da Unija bude uspješna.
Smjernice donose korake koje je potrebno poduzeti da bi se rješavalo pitanje migracija – s ciljem da se ne ponove “nekontrolirani prošlogodišnji valovi”, da bi se poboljšala sigurnost vanjskih granica i da bi se učinkovitije borilo protiv terorizma, da bi se ojačala europska suradnja na polju obrane i dale bolje mogućnosti mladima.
“Bratislava je početak procesa”, kaže se u zajedničkoj izjavi, te dodaje da će nakon sastanka na vrhu u slovačkoj prijestolnici uslijediti važni sastanci u La Valletti krajem godine i potom u ožujku u Rimu.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na završnoj je konferenciji za novinare izrazio nadu da će ‘smjernice iz Bratislave’ voditi Uniju u njezinim akcijama koje moraju biti “praktične i opipljive” u mjesecima koji dolaze, a do sastanka u Rimu.
Jedna od opipljivih praktičnih odluka i brzih mjera je i današnja odluka o pomoći Bugarskoj u njezinoj zaštiti granica s Turskom, naglasio je Tusk.
“Danas su se sve zemlje članice složile da su spremne poduprijeti Bugarsku kada se radi o učinkovitoj kontroli granice s Turskom. Praktično to znači veliku pomoć od EK kad se radi o novcu, te graničnu policiju i opremu iz nekih zemalja članica”, pojasnio je Tusk koji nije želio poimence navoditi zemlje jer “ovo je početak procesa”.
Završnu konferenciju za novinare održali su Tusk, slovački premijer Robert Fico i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
“Summit u Bratislavi je prvi summit na kojem se razgovaralo o zajedničkoj budućnosti za Europu 27-orice, nakon Brexita. Danas smo imali iskrene razgovore o korijenima sadašnje situacije u Europi.. ljudi su zabrinuti i strah ih je terorizma, migracija i nedostatka kontrole, te ekonomske i socijalne budućnosti”, kazao je Tusk, izrazivši nadu da će mjeseci koji dolaze obnoviti povjerenje građana u Uniju.
Iako je bilo riječi o Europskoj uniji nakon Brexita, o Velikoj Britaniji nije bilo riječi jer London još nije aktivirao članak 50 a 27-orica su potvrdila da neće voditi nikakve pregovore s Londonom prije nego on to učini.
“Pregovori s Velikom Britanijiom nisu bili glavna tema summita u Bratislavi. Potvrdili smo da nema pregovora bez aktiviranja članka 50. To mora biti vrlo jasno. To nije usmjereno protiv Velike Britanije već time slijedimo naša pravila”, rekao je Tusk.
Predsjednik Europskog vijeća rekao je da za svog nedavnog posjeta Londonu razgovarao s britanskom premijerkom Theresom May koja mu je iskreno rekla da je gotovo nemoguće pokrenuti članak 50 ove godine, te da će to vjerojatno učiniti u siječnju ili veljači 2017.
“Mi smo dobro pripremljeni i mogli bi početi pregovore sutra, ali moramo čekati naše britanske kolege”, naglasio je.
“Za razliku od Velike Britanije, mi znamo što želimo. Naša je pozicija jasna”, rekao je slovački premijer Robert Fico, dodajući da Europska unija želi dobre odnose s Velikom Britanijom ali da pregovori ne mogu ići “protiv naših interesa”.
“Odbacujemo mogućnost da netko bira što mu paše a odbacuje ono što ne”, kazao je Fico.
Tusk je uoči summmita imao dva prioriteta. Prvo, da čelnici uspiju prevladati razlike i da se uspiju dogovoriti o potrebi da se preuzme kontrola i okrene stranica s 2015. i kaotične migrantske krize. Drugo, da im unutarnja (terorizam) i vanjska (migracije) sigurnost budu apsolutni prioriteti.
Brexit je pokazao do koje mjere su građani izgubili povjerenje u EU. “Brexit nije samo britanski problem. On je pokazatelj zabrinutosti koju se može naći svuda u Europi”, kazao je Tusk.
Ocjena summita njemačke kancelarke Angele Merkel jest da je na njemu prevladao “duh suradnje”, unatoč izazovnim pitanjima s kojima se blok suočava.
“Duh Bratislave bio je duh suradnje”, rekla je novinarima nakon jednodnevnog sastanka. “Uvjereni smo da trebamo kompromis, da trebamo osjećaj solidarnosti, osjećaj suradnje, i da radimo na temelju zajedničkih vrijednosti”.
Merkel, koja je uoči summita kazala da je ovo “kritični trenutak” za Europu, priznala je da su pred Unijom mjeseci intenzivnog rada.
Fico je zadovoljan summitom, jer smatra da su donesene neke konkretne odluke, iako Unija ne vidi uvijek “budućnost kao ružičastu”.
“Ne vidimo uvijek budućnost kao ružičastu, ali ako mi ne damo odgovore tada bi netko drugi mogao doći s odgovorima i to bi moglo biti opasno”, rekoa je Fico.
Čelnici Mađarske i Italije uputili su manje optimistične tonove.
Talijanski premijer Matteo Renzi rekao je da je summit u Bratislavi bio “korak naprijed ali vrlo mali. Premali”.
Mađarski je premijer Viktor Orban rekao da summit EU-a u Bratislavi nije uspio promijeniti migrantsku politiku Unije koju je nazvao “autodestruktivnom i naivnom”.
“EU nastavlja sa svojim autodestruktivnim i naivnim politikama, oni više govore o ubrzavanju postupka raspodjele, nego o zaustavljanju migranata na Schengenskim granicama”, rekao je Orban.
Luksemburši premijer također nije bio previše optimističan. “Svatko tko kaže da stvari trenutno u Europi dobro funkcioniraju treba nove naočale”, rekao je Xavier Bettel.
Belgijski premijer Charles Michel govorio je o potrebi “ponovnog jačanja Europe,” a austrijski kancelar Christian Kern upozorio je uoči summita da u ovom trenutku ne treba očekivati “revolucionarne rezultate”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
