(FOTO) Grabar-Kitarović: Arbitraža je bilateralno pitanje, jugoistočna Europa kao putokaz kriznim žarištima

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je tijekom Strateškog foruma Bled u Sloveniji izjavila kako je arbitražni zaplet između Hrvatske i Slovenije bilateralno pitanje koje će morati riješiti Hrvatska i Slovenija, a govoreći o problemu izbjeglica u Europi ustvrdila je da bi zemlje u kojima su u tijeku krize mogle izvući pouku iz procesa na jugoistoku Europe.

Krizna žarišta u svijetu mogla bi izvući pozitivne pouke iz procesa u jugoistočnoj Europi koji su uslijedili nakon sukoba, rekla je hrvatska predsjednica u ponedjeljak poslije podne na okruglom stolu na kojemu su sudjelovali čelnici više država Europske unije i jugoistočne europe. Među sudionicima su, uz Grabar-Kitarović, bili i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, slovenski predsjednik Borut Pahor i predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić. Neka od glavnih pitanja bila su problem s izbjeglicama koji pristižu u Europu u sve većem broju te odnosi s Rusijom zbog ukrajinske krize.

Na pitanje novinara o arbitražnom zapletu, hrvatska je predsjednica rekla da je riječ o bilateralnom pitanju koje će u konačnici morati riješiti Hrvatska i Slovenija koje unatoč tome ostaju u dobrim i prijateljskim odnosima.

Države u kojima traju sukobi morale bi se boriti protiv negativnih stereotipa, pokazati da imaju sposobnost i moć za promjene i da unatoč teškoćama mogu razvijati međusobne odnose, rekla je hrvatska predsjednica.

Tusk je u svojoj raspravi istaknuo da Europa unatoč svojim slabostima i dalje ostaje “najbolji kontinent na svijetu”, “najbolji svijet od postojećih svjetova” i “relativno siguran kontinent” s vladavinom prava i osiguranim slobodama pojedinca. Prema njegovim riječima, to dokazuje i dolazak izbjeglica iz ratnih i nesigurnih područja.

Europa ne treba nove ideale i novi poredak, rekao je Tusk, nego treba kao do sada čuvati ono što je dugi niz godina osiguravala, a to su mir i blagostanje, a na postojeće izazove odgovarati “s razumom, ali i odlučnošću”.

“Ne trebamo novi svjetski poredak. Ne trebamo tražiti potpuni red nego moramo sačuvati naš nesavršeni i nepotpuni svijet u Europskoj uniji”, kazao je Tusk.

Govoreći o stanju u Ukrajini, Tusk se zauzeo za dijalog i rješenje sukoba uz pomoć EU-a i provedbom dogovora iz Minska.

Slovenski predsjednik Borut Pahor zauzeo se za obnavljanje dijaloga o svjetskim izazovima kao što su ratovi, krize i izbjeglička problematika te istaknuo da je za ta pitanja na svjetskoj razini potrebno naći dugoročna rješenja. Kad je riječ o jugoistoku Europe, Pahor se zauzima za dijalog kojim će se potupno rješavati otvorena pitanja u okviru procesa Brdo-Brijuni i kroz približavanje Europskoj uniji. Kao primjer takve suradnje, unatoč problemima vezanima za arbitražni proces, naveo je upravo odnos Slovenije i Hrvatske.

Predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić rekao je tijekom okruglog stola kako su odnosi između Srbije i Kosova dokaz da stvari mogu ići naprijed. Izbjeglice koje pristižu u Srbiju na putu prema Zapadu za Vučića su “obični ljudi” koji dolaze “iz očaja”, a ne kao prijetnja.

Arbitražna afera nije dominirala temama na Bledu, unatoč nepotvrđenim informacijama koje su objavili slovenski mediji da se u postizanje dogovora spreman uključiti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk koji nakon Bleda dolazi u Zagreb.

Ljubljana i Zagreb u tom su pogledu suprotnih stajališta, jer Hrvatska arbitražni sporazum za rješenje pitanja granice smatra nepovratno kompromitiranim i zalaže se za nalaženje novog puuta pred međunarodnom ustanovom. Slovenija to odbija, tvrdeći da je arbitražni sporazum i dalje na snazi i da arbitri moraju nastaviti svoj rad do konačne presude.

Grabar-Kitarović i Pahor za novu europsku perspektivu jugoistočne Europe

Hrvatska predsjendica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin slovenski kolega Borut Pahor u ponedjeljak su na Bledu predsjendiku Europskog vijeća Donaldu Tusku predali zajedničko pismo u kojemu predlažu održavanje posebnog summita EU-a i država jugoistočne Europe, na kojemu bi se govorilo o novoj perspektivi integracije tih država u EU.

U pismu, čiji je preslik objavio Pahorov ured, piše da bi kašnjenje procesa proširenja EU-a u kombinaciji sa ekonomskom krizom i sadašnjim globalnim sigurnosnim prijetnjama mogli to područje učiniti ranjivijim na destabilizaciju izvana. Dvoje državnika smatra da bi se takav summit mogao održati iduće godine.

Grabar-Kitarović i Pahor naglašavaju važnost nove perspektive integracije tih država u EU kroz mehanizme kao što su njemačka inicijativa koja se iskazuje kroz berlinski proces te Brdo-Brijuni proces koji su inicirale Hrvatske i Slovenija.

Erjavec tražio potporu za arbitražu od kolega iz Velike Britanije i BiH

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u ponedjeljak je, prvog dana Bledskog starteškog foruma, s nizom sugovornika iz inozemstva razgovarao o arbitražnom sporu s Hrvatskom i tražio od njih potporu za slovenska stajališta.

O arbitraži je bilo riječi i prilikom Erjavčeva susreta s britanskom državnom ministricom u ministarstvu vanjskih poslova, barunicom Joyce Anelay.

Erjavec je nakon susreta novinarima kazao da je barunica Anelay podržala arbitražni proces kao “jedini odgovarajući instrument” za rješenje graničnog prijepora, osim ako bi se dvije države o tom problemu izravno dogovorile.

“Arbitraža je najadekvatniji način za rješavanje graničnih sporova u regiji, a Hrvatska ima neriješeno pitanje granice sa skoro svim susjednim državama”, kazao je Erjavec.

Erjavec je razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Igorom Crnatkom, a uz pitanje isplate stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama u BiH, osvrnuli su se i na arbitražu.

Slovenski je ministar kazao da mu je kolega iz BiH rekao da je arbitraža kjedini način za rješenje sporova takve vrste ako zakaže dijalog dviju država.

Erjavec je najavio da će o problemu arbitraže s kolegama razgovarati i u utorak, drugog dana međunarodnog skušpa u središtu kojega su krize u svijetu, problem izbjeglica i drugi globalni izazovi i ugroze.

Erjavec u razgovoru za Slovensku televiziju kazao kako je u svome stajalištu da arbitražni proces nije propao dobio i potporu nekoliko sugovornika na Bledskom strateškom forumu koji je počeo u ponedjeljak, među ostalim od britanske državne ministrice u ministarstvu vanjskih poslova barunice Joyce Anne Anelay.

“Arbitražni postupak je živ, za mene je bitno da predsjednik arbitražnog suda Guillaume što prije odredi dva nova arbitra, kako bi se proces nastavio i rezultirao obvezujućom presudom”, kazao je Erjavec.

Slovenski ministar tvrdi da Hrvatska samo “trenutačno” zagovara stajalište da je arbitražni proces zbog poznatog skandala do kraja kontaminiran i da se ne može nastaviti. On je ocijenio da je razlog takvom stajalištu skorašnja predizborna kampanja.

U Hrvatskoj predstoje parlamentarni izbori i na pitanju arbitraže dobivaju se politički bodovi, ocijenio je slovenski ministar koji će u utorak i dalje imati susrete s kolegama koji su došli na bledski foruum, te ih informirati o poziciji Ljubljane glede arbitraže.

Grabar-Kitarović: Granica se više ne može rješavati arbitražom

Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je ranije na Bledu kako je arbitražni proces nepovratno je kontaminiran pa se rješavanje graničnog prijepora tim mehaniznom ne može nastaviti.

U razgovoru s novinarima uoči početka Bledskoga strateškog foruma hrvatska je predsjednica kazala da je poznato da dvije strane različito gledaju na arbitražnu aferu, ali istaknula da je hrvatsko stajalište da je arbitražni proces “nepovratno kontaminiran”, pa se rješavanje grabničnog prijepora tim mehanizmom ne može nastaviti.

“Slovenija i Hrvatska oko arbitražnog procesa imaju različito mišljenje, ali od toga neće raditi problem nego žele nastaviti prijateljske i dobrosusjedske odnose”, rekla je Grabar-Kitarović.

Što se tiče nekih spekulacija u Sloveniji da bi dvije strane na nastavak arbitraže mogli potaknuti neki čelnici Europske unije, hrvatska je predsjednica istaknula da se radi o bilateralnom problema Hrvatske i Slovenije, a ne o pitanju EU-a, te da na dvjema državama u konačnici ostaje da razriješe sporno pitanje.

Govoreći o izbjegličkoj krizi, hrvatska je predsjednica istaknula da se Hrvatska mora pripremiti za sve moguće slučajeve i da je pred vratima Europe trenutno 200.000 migranata. Ona smatra kako je to tek početak problema s kojima će se Europa suočavati i da o tome treba razgovarati mnogo dublje, odnosno o uzroku migracija iz sjeverne Afrike i s Bliskog istoka.