George Soros, svjetski poznati burzovni mešetar i kontroverzni poduzetnik, osnivač Otvorenog društva, dao je intervju za La Repubblica, koji je prenio poslovni.hr.
U intervjuu Soros govori o aktualnim zbivanjima u svijetu, SAD-u, Europi i pandemiji koronavirusa.
Novi koronavirus omeo je život svake osobe na Zemlji. Kako Vi vidite situaciju?
Mi smo u krizi, najgoroj krizi u mom životu nakon Drugog svjetskog rata. Opisao bih ju kao revolucionarni trenutak kad je raspon mogućnosti puno veći nego u normalnim vremenima. Ono što je nepojmljivo u normalno vrijeme postaje ne samo normalno, nego se stvarno događa. Ljudi su dezorijentirani i prestrašeni. Rade stvari koje su loše za njih i loše za svijet.
Jeste li i Vi zbunjeni?
Možda nešto manje od većine ljudi. Razvio sam konceptualni okvir koji me stavlja nešto ispred većine.
Dakle, kako vidite situaciju u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama?
Mislim da je Europa jako ranjiva, puno više od Sjedinjenih Američkih Država. Sjedinjene Države su jedna od najdugovječnijih demokracija u povijesti. Ali, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, prevarant poput Trumpa može biti izabrani predsjednik i podrivati demokraciju iznutra.
Ali u SAD-u imate dugu tradiciju provjera, ravnoteže i uspostavljenih pravila. A iznad svega imate Ustav. Tako da sam uvjeren da će se pokazati da je Trump prijelazni fenomen koji će, nadam se, otići u studenom. Ali on je i dalje jako opasan, bori se za vlastiti život i učinit će sve kako bi ostao na vlasti, jer je povrijedio Ustav na puno različitih načina, a ako izgubi na predsjedničkim izborima, smatrat će se odgovornim.
Ali Europska unija je puno ranjivija, jer je nekompletna unija. I ima puno neprijatelja, unutrašnjih i vanjskih.
Tko su unutrašnji neprijatelji?
Postoji puno vođa i pokreta koji se suprotstavljaju vrijednostima na kojima je ustanovljena Europska unija. U dvije zemlje zapravo su zarobili vlade, Viktor Orbán u Mađarskoj i Jaroslaw Kaczyński u Poljskoj. U isto vrijeme, Poljska i Mađarska primaju najveći dio novca iz strukturnih fondova koje distribuira EU.
Ali moja je najveća briga zapravo Italija.
Vrlo popularan protueuropski vođa, Matteo Salvini, puštao je korijene dok nije precijenio vlastiti uspjeh i raspustio vladu. To je bila fatalna greška. Njegova popularnost sad pada. Zapravo ga je zamijenila Giorgia Meloni iz stranke Fratelli d’Italia, koja je još veći ekstremist. Trenutna je vlada jako slaba.
Zajedno se drže samo kako bi izbjegli izbore na kojima će pobijediti protueuropske snage. A to je zemlja koja je najstrastvenije podržavala Europu. Jer su ljudi vjerovali EU više nego vlastitim vladama. Sada je istraživanje javnog mnijenja pokazalo da se broj ljudi koji podržavaju Europu smanjuje i da nestaje potpora ostanku u Eurozoni. Ali Italija je jedna od najvećih članica, previše je važna za Europu. Ne mogu zamisliti EU bez Italije. Veliko je pitanje hoće li EU moći osigurati dostatnu pomoć za Italiju.
Europska je unija upravo odobrila 750 milijardi eura fonda za oporavak…
To je točno. EU je napravila vrlo važan pozitivan korak prema svom obvezivanju da posude novac s tržišta u puno većoj količini nego ikada prije. Ali nakon toga je nekoliko zemalja, takozvana Štedljiva petorka – Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska i Finska – uspjelo smanjiti učinkovitost postignutog sporazuma. Tragedija je u tome što su te zemlje u osnovi proeuropske, ali su vrlo sebične. I jako su štedljive. I, prvo su dovele do sporazuma koji će se pokazati neodgovarajućim. Smanjenje planova za klimatske promjene i politiku obrane posebno je razočaravajuće. Drugo, žele biti sigurni da se novac pravilno troši. To stvara probleme južnim zemljama koje su najjače pogođene virusom.
….
Ne može li kancelarka Merkel, koja je odlučna da njemačko predsjedanje bude uspješno, napraviti nešto po tom pitanju?
Ona daje sve od sebe, ali se bori s duboko ukorijenjenom kulturološkom opozicijom: njemačka riječ Schuld ima dvostruko značenje. Znači dug i krivnju. Oni koji su dužni su krivi. Ta činjenica ne priznaje da i kreditori mogu biti krivi. Ovo je kulturološko pitanje koje je usađeno jako, jako duboko u Njemačku. Uzrokovalo je sukob kad se osjećate Nijemac i Europljanin u isto vrijeme. I to objašnjava nedavnu odluku Njemačkog Vrhovnog suda koja je u suprotnosti s Europskim Sudom pravde.
Tko su vanjski neprijatelji Europe?
Ima ih puno, ali svi dijele zajedničku osobinu: suprotstavljaju se ideji otvorenog društva. Postao sam oduševljeni zagovornik EU, jer ju smatram utjelovljenjem otvorenog društva na europskoj razini. Rusija je bila najveći neprijatelj, ali ju je Kina nedavno pretekla. Rusija je dominirala nad Kinom dok predsjednik Nixon nije shvatio da bi otvaranje i izgradnja Kine mogli oslabiti komunizam i u Sovjetskom Savezu. Da, on je smijenjen, ali je zapravo bio, zajedno s Kissingerom, veliki strateški mislilac. Njihovi su potezi doveli do velikih reformi Deng Xiaopinga.
Danas su stvari puno drugačije. Kina je predvodnik u umjetnoj inteligenciji. Umjetna inteligencija stvara instrumente nadzora koji pomažu zatvorenim društvima, a predstavlja smrtnu opasnost za otvorena društva. Ona pomiče jezičac na stranu zatvorenih društava. Danas je Kina daleko veća opasnost za otvorena društva od Rusije. A u SAD-u postoji dvostranački konsenzus koji je Kinu proglasio strategijskim suparnikom.
Vratimo se na novi korona virus, pomaže li on ili šteti otvorenim društvima?
Definitivno šteti, jer su instrumenti nadzora koje je proizvela umjetna inteligencija vrlo korisni u dovođenju virusa pod nadzor, a to te instrumente čini prihvatljivijim čak i u otvorenim društvima.
….
Nedavno ste donirali 220 milijuna dolara u fond za rasnu jednakost i crnačka pitanja. Kako ocjenjujete pokret Crni životi vrijede (Black Lives matter)?
Stvarno vrijede, jer je ovo prvi put da je velika većina populacije, osim crnog stanovništva, prepoznala da postoji sustavna diskriminacija crnaca koju se može pratiti sve od ropstva.
Mnogi kažu da je, nakon bolesti COVID-19 i iskustva rada od kuće, budućnost gradova i metropola osuđena na propast.
Mnoge će se stvari promijeniti, ali je prerano predvidjeti kako. Sjećam se da su, nakon uništenja Blizanaca 2001., ljudi mislili da nikad neće željeti živjeti u New Yorku, a za nekoliko godina su to zaboravili.
…..
Cijeli intervju možete pročitati ovdje
Tekst se nastavlja ispod oglasa