Glavna europska tužiteljica prozvala Plenkovića: ‘Stvara dimnu zavjesu’

Afera oko 3D snimanja koje je nakon potresa obavljao Geodetski fakultet i dalje traje, a istražuje je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). No, s tim se ne slaže premijer Andrej Plenković koji uporno tvrdi da u ovom slučaju EPPO nije nadležan za istragu jer se radi o državnom, a ne europskom novcu. Smatra da su prekoračili svoje ovlasti. Njegove izjave komentirala je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi. Poručila je da “o nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi” te optužila Plenkovića da stvara “dimnu zavjesu”.

Slučaj subvencijske prevare i zlouporabe u postupku javne nabave na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu “posvađao je Plenkovića s EPPO-om. Plenković tvrdi kako to nije u nadležnosti EPPO-a i da su prekoračili svoje ovlasti. Kövesi u intervjuu za N1 ističe da oni vrlo dobro procjenjuju svoju nadležnost”.

>Policija upala u Ministarstvo kulture, HAZU i HŽ

“Pridržavamo se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a. U ovom slučaju želim naglasiti da, ako netko gaji sumnje o tumačenju Uredbe, ovdje u Luksemburgu nalazi se sud Europske unije i svi koji imaju sumnje trebaju se obratiti sudu i pitati kako bismo trebali tumačiti Uredbu.

O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to je nešto što pripada pravosuđu. To je moj komentar, a iza ovoga leži pravo pitanje vezano uz ovaj slučaj: je li počinjena prevara ili ne? A EPPO nastoji istražiti ovaj slučaj i utvrditi je li doista tako. Mislim da bi hrvatski građani željeli znati je li počinjena prevara, je li netko ukrao novac ili nije, to je pravo pitanje”, kazala je glavna europska tužiteljica za N1.

Kövesi: Već sam vidjela ovakav potez…

Pojasnila je da njihove predmete obično provjerava stalno vijeće. To je sustav koji čine troje tužitelja iz triju država članica EU-a, koji procjenjuju i prate sve predmete i procjenjuju sve odluke.

“O predmetima se sud ne bi trebao donositi u javnosti niti bi se trebalo javno govoriti je li EPPO nadležan, je li počinjena prevara i bi li EPPO trebao vršiti pretrage. To nije posao javnosti ni političara, nego pravosuđa, i upravo to činimo. I opet ponavljam: ovdje se ne radi o tome tko je nadležan, nego o tome je li počinjena prevara, je li itko pokušao otkriti istinu i treće, ako je istina ono što je premijer rekao, svi želimo doznati je li prijevara počinjena ili nije”, dodala je.

>Novi sukob Plenkovića i Milanovića: Posvađao ih EPPO i istraga Geodetskog fakulteta

Premijer u javnom prostoru više puta rekao da ovo nije u nadležnosti EPPO-a, a i nacionalnim je nadležnim tijelima sugerirao što bi trebali učiniti u ovom slučaju. Na pitanje smatra li ovo oblikom pritiska na državnog odvjetnika, Kövesi ističe da je njen posao “štititi neovisnost EPPO-a” i reagirati kad vidi da dolazi do uplitanja u njihovo djelovanje.

Povukla je zanimljivu paralelu.

“Osvrnula bih se na svoje prijašnje iskustvo u Rumunjskoj. Već sam vidjela ovakav potez. Radi se o školskom primjeru političara koji pred građanima stvaraju dimnu zavjesu: ‘Dragi građani, nije važno je li došlo do prijevare, pitanje je tko je nadležan. Je li nadležan EPPO i obavlja li dobar posao s predmetima?’ Uvijek sam reagirala na to i nastavit ću reagirati.

‘Vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari’

Istaknula je da EPPO u Hrvatskoj ima dobar tim.

“Imamo neke slučajeve koje istražujemo, ne govorimo vladi kako voditi državu, ne govorimo parlamentima kako donositi zakone, pa nitko ne bi trebao govoriti policijskim službenicima, tužiteljima i sucima kako bi trebali istraživati predmete i donositi odluke u pravosuđu. Zato u demokratskim državama imamo trodiobu vlasti.

Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa. Ovo je školski primjer! Već sam se susretala s ovime. ‘Kövesi je lažljivica, Kövesi je organizirala sastanak s drukčijom svrhom od one stvarne, Kövesi nije nadležna za taj predmet, predmet se ne istražuje kako treba.’ Ako vidite da ne možete zaustaviti istragu, što ćete učiniti? Policija će vam pružiti manje potpore, netko će izbrisati e-poruke na vašem računalu, nećete dobiti tražen pristup bazama podataka… Sve je to zapravo samo dimna zavjesa, pokušaj zastrašivanja tužitelja, ali mi nismo zastrašeni, nastavit ćemo obavljati svoj posao i doista vjerujem da moji kolege u hrvatskom uredu EPPO-a obavljaju veoma dobar posao. U konačnici ćemo doznati je li počinjena prijevara ili ne”, kazala je.

>Plenković ljut zbog informacija da su novci zbog kojih se vodi istraga o malverzacijama europski

Na pitanje je li o ovom slučaju u Hrvatskoj razgovarala s Europskom komisijom, Kövesi je istaknula da su oni neovisni europskih institucija i nacionalnih vlasti pa ni s kime ne raspravljaju o takvim predmetima.

Pojasnila je svoju raniju izjavu da bi uplitanje u EPPO-ovu istragu značilo posljedice za Hrvatsku.

“Postoji uredba o mehanizmu vladavine prava. Ako u našem djelovanju uočimo manjak iskrene suradnje ili ako postoje neki koraci, neke odredbe koje se moraju uvesti u zakon ili bilo koja aktivnost koja će sprječavati EPPO u provođenju istraga i boljoj zaštiti financijskih interesa EU-a, na temelju ovog mehanizma, ove uredbe, obavještavamo Komisiju o tim aktivnostima koje se mogu protumačiti kao problem u vezi s vladavinom zakona. To smo činili u prošlosti, u slučaju Slovenije, Poljske, Irske, nedavno u slučaju Slovačke… Dio našeg posla je i pratiti što se događa, jer ako postoji nešto što utječe na državne odvjetnike, to utječe i na EPPO. U tim slučajevima o tim aktivnostima izvještavamo Komisiju i od toga trena na Komisiji je odluka kako će nastaviti. Za to imamo europsku uredbu kojom je definirano tko bi trebao što činiti i koje su posljedice”, kazala je glavna europska tužiteljica.

Što kad postoji sukob nadležnosti?

Pojasnila je da su u ne nekim državama članicama imali situaciju u kojoj su državno odvjetništvo i EPPO različito tumačili zakon.

“No uputili su pitanje nacionalnom sudu i u konačnici Sudu EU-a upućena su prethodna pitanja, a u nekoliko slučajeva sud je već donio presudu. To je način za rješavanje svih različitih mišljenja o tumačenju, ne u javnosti, političkoj raspravi ni tijekom predizborne kampanje, nego isključivo na sudu”, dodala je.

Prema hrvatskom zakonu, ako postoji sukob nadležnosti između nacionalnih tijela i EPPO-a, odluka je na glavnom državnom odvjetniku. Je li to u skladu s EU zakonom?

>Starešina: Primijeni li Laura rumunjski model, u Remetincu bi moglo zasjedati više (bivših) ministara

“Slali smo različita pisma Europskoj komisiji kada smo uočili da način na koji su nacionalne vlasti u zakon implementirale različite EU odredbe nije u skladu sa zakonima EU-a. To nije slučaj samo u Hrvatskoj nego i Rumunjskoj, Španjolskoj i drugim državama članicama. Dakako, to smo poslali Europskoj komisiji, od toga trenutka njihov je zadatak to riješiti. Kada postoji sukob nadležnosti i različita tumačenja odredbi nacionalnih zakona ili europskih zakona općenito, rekli smo da treba postojati mogućnost obratiti se sudu. Ako na sudu postoji sumnja o tumačenju nekog zakona, trebate imati mogućnosti uputiti prethodno pitanje, što je glavni zadatak Suda Europske unije: reći nam kako bismo trebali protumačiti zakone. To je nešto što kritiziramo jer u nekim državama članicama, uključujući Hrvatsku, nema tog koraka pred sudom, sve završava pred glavnim državnim odvjetnikom”, objasnila je Kövesi.

Neke se stvari ne mogu rješavati samo na nacionalnoj razini

Novi glavni državni odvjetnik kazao je da nije “siguran da smo trebali osnovati Ured europskog javnog tužitelja, niz zemalja ga nema i funkcioniraju.”

“Imali smo dobar odnos i s aktualnom državnom odvjetnicom, nadam se da ćemo imati dobar odnos i s novim državnim odvjetnikom. Objavljeno je godišnje izvješće EPPO-a i doista se nadam da će pročitati sve o našim aktivnostima i onom što radimo te se nadam da će se u konačnici složiti da moramo surađivati kada govorimo o prekograničnom kriminalitetu i opasnosti koje organizirane zločinačke skupine predstavljaju u pogledu izvlačenja novca iz proračuna EU-a i da taj fenomen više ne možemo rješavati samo na nacionalnoj razini. Moramo surađivati kako bismo zaštitili financijske interese EU-a, europske građane, dakako i hrvatske građane. Stoga se nadam da možemo surađivati zato što imamo isti cilj: bolje štititi novac i sigurnost naših građana”, odgovorila je Kövesi.