Predsjednik Odbora za europske poslove Daniel Mondekar istaknuo je danas kako je potrebno održati sadržajnu raspravu o izborima za Europski parlament kako bi se građani upoznali s utjecajem odluka EU na njihove živote i motiviralo ih se da izađu na izbore u svibnju.
“S obzirom na slabu izlaznost na prvim hrvatskim europarlamentarnim izborima prošle godine, potrebno je održati sadržajnu raspravu, kojom bi se građani RH upoznali s utjecajem odluka EU na njihove živote, a time bi ih se motiviralo da izađu na ovogodišnje europarlamentarne izbore u svibnju”, rekao je Mondekar na okruglom stolu pod nazivom “Zastupanje interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini” održanom u Hrvatskom saboru.
Ove godine zastupnike u EP biramo na cijeli mandat od pet godina, rekao je predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i dodao da je bitno da se građanima predoči utjecaj koji EU ima na život u Hrvatskoj. To se može predočiti kroz aktualno donošenje proračuna, čiji se kriteriji moraju uskladiti s kriterijima EU, rekao je Leko i dodao kako „EU zahtijeva odgovornost u trošenju novca i odgovornost za budućnost, koja se ne smije temeljiti na tuđem novcu.“
Za tri do četiri godine većinu zakonodavstva neće donositi Hrvatski sabor, već će do 80 posto našeg zakonodavstva biti doneseno u EU, rekao je predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin.
Zbog krize će doći do promjene političke strukture u EP, u čemu je važno održati demokratske standarde, smatra Leko. Kriza koja predugo traje stvorila je veliku nezaposlenost i generacije koje ne vide svrhu postojanja EU, što će se odraziti na idućim izborima, smatra Tonino Picula, SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu. „Vidjet ćemo mišljenje nezadovoljnih i frustriranih ljudi, a ne znam hoće li to pomoći u donošenju odluka na europskoj razini“, rekao je Picula.
Tendencija u Europskom parlamentu je pad popularnost konzervativaca i socijalista te porast broja euroskeptika, a mi se borimo za to da vladaju prave ideje koje su i stvorile EU, rekla je Dubravka Šuica, HDZ-ova zastupnice u Europskom parlamentu.
Da Europski parlament misli na građane Unije i konkretno im pomaže, smatra voditelj predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević. Ono o čemu građane treba osvijestiti je da oni sami mogu pokrenuti inicijativu, Europsku građansku inicijativu, kojom ukoliko se prikupe potpisi milijun građana, iz najmanje sedam država Unije s tim da svaka država ima određenu kvotu (Hrvatska kvota je 9000 potpisa), tada ta inicijativa odlazi na raspravu u institucije EU i može biti prihvaćena, pojasnio je Baričević. „Inicijativa građana o pravu na vodu kao fundamentalnom pravu prva je takva usvojena u EU“, naglasio je Baričević.
Kod zastupanja interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini ne sudjeluje samo izvršna zakonodavna vlast u Europskoj komisiji i Vijeću te izravno izabrani europarlamentarci, već svaki građanim ima prvo pokrenuti postupak i utjecati na donošenje odluka, zaključio je Grbin.
U novom sazivu europarlamenta raspravlajt će se o klimatskim i energetskim temama, koje su ključne za Hrvatsku ekonomiju i život, naglasio je Mondekar.
Teme poput nezaposlenosti mladih, proračuna i nemira na istoku Europ , europske su i hrvatske teme u isto vrijeme, naglasio je Nikola Vuljanić, laburistički zastupnik u Europskom parlamentu. „Interese RH zastupa Vlada RH na čelu s premijerom Milanovićem, dok mi europarlamentarci zastupamo interese građana, a oni koji su izabrali mene i Dubravku Šujicu nisu izabrali premijera, rekao je Vuljanić. Najdragocjenije što imamo iz EU su pravila i mehanizmi za poštivanje pravila, a ta pomoć izvana nam je i omogućila da pohapsimo ministre i bivše premijere“, rekao je Vuljanić.
Ključ utjecaja u EP imaju političke stranke, koje stvaraju kandidate i koalicije i njihova je odgovornost na tome da stvaraju prave i kvalitetne kandidate koje će onda građani moći izabrati, smatra HDSSB-ov saborski zastupnik Josip Salapić.
Hrvatski sabor treba naći stalnu institucionalnu vezu s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, to zasad nismo definirali, rekao je Leko. U tom smislu Leko je naglasio važnost rasprave o načelu supsidijarnosti, koje su inicirale Nizozemska i Danska, prema kojem bi se točno definirala područja zakonodavstva koja se donose na razini EU-a i ona koja donose nacionalni parlamenti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
