Sudsko vijeće Haškog tribunala odbilo je zahtjev obrane da se odgodi izricanje presude bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću zakazano za 22. studenoga, javili su srbijanski mediji.
> Što hrvatska Vlada radi da Ratko Mladić ostane u zatvoru?
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sredinom listopada je objavio da će optuženiku za ratne zločine i genocid presudu izreći u srijedu 22. studenoga.
Mladićevi branitelji tražili su odgodu presude kako bi Mladića (75) čije se zdravlje, kako tvrde, pogoršalo pregledali srbijanski liječnici.
Sudsko vijeće objavilo je da je izvješće nezavisnih liječnika pokazalo da je zdravlje optuženog stabilno.
Ratni zapovjednik bosanskih Srba optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, gdje je u srpnju 1995. ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Mladića optužnica tereti i za opsadu Sarajeva koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi.
Također je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine te uzimanje pripadnika UN-ovih mirovnjaka UNPROFOR-a za taoce.
Nakon višegodišnjeg bijega uhićen je u Srbiji i izručen Haškom sudu u svibnju 2011. Suđenje mu je počelo u svibnju 2012., a završeno u prosincu 2016.
Tužiteljstvo ICTY-a zatražilo je za Mladića kaznu doživotnog zatvora.
“Bilo kakva kazna manja od maksimalno predviđene zakonom, a to je kazna doživotnog zatvora, bila bi uvreda i živim i mrtvim žrtvama, kao i udarac pravdi”, rekao je u prosincu prošle godine Alan Tieger, tužitelj Haškog suda u Den Haagu.
Tko je zločinac Ratko Mladić?
Ratko Mladić rođen je u mjestu Božanovići, općina Kalinovik u BIH 12. ožujka 1943. godine. Bio je zapovjednik srpskih snaga u BiH od 1992.-1995.godine i haški optuženik za ratne zločine te je uz Gorana Hadžića bio jedini na slobodi. U lipnju 1991. poslan je u Knin, kao komandant 9. korpusa JNA.
Tijekom borbi između JNA i hrvatskih snaga 4. listopada 1991. unaprijeđen je u general majora. Dana 9. svibnja 1992. preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu i ubrzo je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, a mjesto na kojem je bio do prosinca 1996.
Razaranje po Hrvatskoj
Po Mladićevim zapovjedništvom u rujnu 1991. 50 tenkova napalo je grad na Šibenik. Uništeno je Kijevo, Vrlika, zaleđe Šibenika i Zadra. Zapovijedao je topničkim napadima na gradove Šibenik, Zadar i Sinj.
Jugoslavenska Narodna Armija pomogla je pobunjenim Srbima 18. studenoga 1991. pri pokolju u Škabrnji.
Srpske snage predvođene Ratkom Mladićem 17. rujna 1991. okupirale su i zauzele branu Peruća. Dana 28. siječnja 1993. minirana je s 30 tona eksploziva pri najvećem zabilježenom vodostaju prilikom oslobodilačke Operacije Peruća pri povlačenju agresora.
U Hrvatskoj je u odsutnosti, Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina Ratka Mladića osudio na 20 godina zatvora. No nažalost, Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu Mladića tereti samo za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a ne i za one u Hrvatskoj, posebno u Škabrnji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
