Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), nešto više od godinu dana otkako je obustavio plaćanje obrane bivšeg načelnika glavnog stožera HVO-a generala Slobodana Praljka, ponovno mu je za braniteljice imenovao odvjetnice Niku Pinter i Natašu Fauveau-Ivanović, objavljeno je danas u Haagu.
Tajništvo ICTY-ja odlučuje “temeljem odluke žalbenoga vijeća… imenovati Niku Pinter kao braniteljicu optuženog i Natašu Fauveau-Ivanović kao subraniteljicu”, navodi se u odluci kojom je završeno sporenje oko Praljkova prava na obranu.
Dvije odvjetnice, čiji će rad ponovno plaćati ICTY, zastupat će Praljka u žalbenom postupku na prvostupanjsku presudu kojom je u svibnju prošle godine osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima tijekom rata u BiH.
Pinter i Fauveau-Ivanović prošle su godine predale najavu žalbe na presudu, a sada trebaju napisati i samu žalbu. Zatražile su odgodu roka za predaju žalbe zbog toga što su bile godinu dana izvan predmeta i zbog toga što je prije dva mjeseca, kada je objavljen engleski prijevod prvostupanjske presude i kada nisu bile ovlaštene za zastupanje generala Praljka, već počeo teći rok za predaju same žalbe.
Tajništvo ICTY-ja u kolovozu 2012. objavilo je da je višegodišnjom istragom utvrdilo da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane, koju je do tad plaćao Haški sud, i da u plaćanju pridonijeti iznosom od najmanje 6,5 milijuna eura. Praljak je odgovorio da ne raspolaže dostatnim sredstvima jer se radi o imovini koja nije njegovo vlasništvo. ICTY to nije pihvatio i prestao je plaćati njegovu obranu u srpnju 2013.
Praljak je nakon toga izvijestio sud kako će ga dotadašnje braniteljice zastupati pro bono jedino u proceduralnim pitanjima, te je zatražio da mu se u interesu pravde imenuju branitelji po službenoj dužnosti koji će raditi na njegovoj žalbi na presudu.
To je sud odbio i žalbeno vijeće je u odluci donesenoj 4. travnja ove godine zaključilo da Praljka “u ovom trenutku predstavljaju branitelji koje je privatno angažirao i sam odabrao” te je zaključilo da se vijeće ne tiču modaliteti te suradnje.
Poslije toga, 28. travnja ove godine, Praljak je dvjema odvjetnicama otkazao punomoć i ostao je bez ikakvog pravnog zastupanja pred ICTY-jem. Tek je tada žalbeno vijeće ICTY-ja naložilo tajništvu suda imenovanje branitelja po službenoj dužnosti “u interesu pravde” i to je učinjeno odlukom od 6. kolovoza, koja je objavljena u petak.
Žalbeno vijeće ICTY-ja u svibnju je dovršilo i postupak oko nadoknade troškova koje je sud imao za Praljkovu obranu te mu je naložilo da u roku od 90 dana jednokratno vrati 2,8 milijuna eura koliko je sud potrošio na troškove njegove obrane ili u mjesečnim ratama tijekom sljedeće tri godine.
Haški je sud u svibnju prošle godine uz Praljka osudio još šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Prema planu rada suda, pravomoćna presuda u predmetu “Prlić i drugi” očekuje se najranije u lipnju 2017. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
