Greta Thunberg sad mudruje o nuklearnim elektranama u Njemačkoj – pogrešno bi bilo ugasiti ih….

Thunberg
Foto: Arhiv / EPA

Švedska klimatska aktivistica koja boluje od aspergera, Greta Thunberg, smatra da nije u redu isključiti još uvijek aktivne nuklearne elektrane (NPP) u Njemačkoj i umjesto toga se više oslanjati na energiju ugljena. “Mislim da bi bila greška isključiti ih i okrenuti se ugljenu”, rekla je u intervjuu za “ARD”, koji je prenio Die Welt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Thunberg, koja zagovara “zelen izvore energije”, kaže da je “loša ideja” oslanjati se na ugljen sve dok “drugi izvor” još postoji. Ona se referirala na strategiju savezne vlade o povlačenju elektrana na ugljen iz pričuve kako bi se smanjila proizvodnja električne energije iz plina. Dvije od tri preostale nuklearne elektrane također će ostati priključene na mrežu kao rezerva za hitne slučajeve nakon stvarnog datuma gašenja krajem godine – ali samo do sredine travnja 2023. i samo pod određenim uvjetima.

Na pitanje treba li uopće isključiti nuklearne elektrane nakon trenutne faze krize, Thunberg je rekla: “Ovisi o tome što će se dogoditi.”

Postoje i druge alternative za ponovno korištenje energije ugljena. “Vjerujem da postoje drugi putevi naprijed. S obnovljivom energijom.” Upozorila je protiv nastavka ulaganja u fosilnu energiju – čak i ako razumije potrebu zaštite građana od pretjeranih troškova energije, rekla je Thunberg. Ali ljudi su također “sami postali ovisni i stvorili društvo u kojem ne možemo vidjeti više od godinu dana u budućnost. To nije održivo!”, ustvrdila je 19-godišnja aktivistica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Greta Thunberg kao maloljetnica iskorištena u političke svrhe

Podsjetimo, iskorištavanje djece u političke svrhe bilo je snažno izraženo i jasno vidljivo u komunističkim državama, gdje je bilo gotovo propisano kao poželjni društveni obrazac. Ali primjeri uključivanja djece u političku agendu nisu samo vezani uz totalitarizme kao komunizam i nacizam. “Borba mladih i djece” protiv globalnih klimatskih promjena posljednjih godina neodoljivo podsjećaju na ovaj poznati i već viđeni obrazac, osobito od kada se na čelo tog pokreta istaknulo srednjoškolku Gretu Thunberg.

Još od „Pustinjske oluje“ (1990.), kao prvog rata „uživo“ čiji smo prijenos mogli pratiti iz naslonjača, mediji su, bez pretjerivanja, dio globalne zavjere. Naime, svjedočanstvo mlade Kuvajćanke (Nayirah testimony) koja je navodno radila kao volonterka u bolnici i koja je svjedočila pred zapanjenom svjetskom javnošću o užasima ubojstava nedonoščadi u inkubatorima koje su počinili irački vojnici, bilo je presudno za mobilizaciju međunarodne javnosti u potpori Sjedinjenim Državama u okupljanju vrlo široke koalicije, te poslije u pokretanju invazije na Irak.

Iako je njezinu priču potvrdio Amnesty International, ubrzo se pokazalo da je to čista laž i medijski fake news. Dana 10. listopada 1990. cijeli je svijet zapanjeno gledao govor 15-godišnje djevojčice po imenu Nayirah, koja je ronila suze na TV ekranima dok je pričala o zločinima iračkih vojnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se Grete Thrunberg tiče, ona je bila šesnaestogodišnja djevojčica iz Švedske koja je postala zaštitni globalni znak borbe protiv klimatskih promjena. Greta je čak bila nominirana i za Nobelovu nagradu za mir, no dok njezine ideje nisu ostvarene s jedne strane, s druge strane su iskorištene za agendu UN-a i napade na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.