Koruški župan i gradonačelnik Bleiburga, unatoč zajedničkom istupu predsjednika parlamenata Hrvatske i Austrije, Gordana Jandrokovića i Wolfganga Sobotke šalju svoja upozorenja glede komemoracije žrtava tijekom 2. svjetskog rata i za vrijeme poraća među kojima su stradali i brojni civili bez ikakvog suđenja.
Oni naime tvrde da se komemoracija sve više pretvara u skup “desničarskog esktremizma” te iznošenje političkih poruka i još to sve stavljaju uz bok iznošenju fašističkih ideja.
Na taj se način širi diskurs da je iznošenje političkih poruka problematično i da je zabranjeno, a zapravo je riječ o udaru na slobodu govora.
Tako koruški župan Peter Kaiser iz socijalističkog SPÖ-a i dalje ne gleda blagonaklono na okupljanje na Lojbaškom polju pokraj Bleiburga te poziva Ministarstvo unutarnjih poslova da “obavi svoj posao”.
“Kako bi se osigurala komemoracija za mrtve bez ikakvih političkih poruka i bez iznošenja fašističkih ideja, Ministarstvo unutarnjih poslova mora slijediti primjer Katoličke crkve i kao nadležno tijelo poduzeti odgovarajuće mjere protiv desničarskog ekstremizma koje nitko u Koruškoj i Austriji ne želi”, ustvrdio je Kaiser u izjavi novinarima, prenosi Večernji list.
Gradonačelnik Bleiburga Stefan Visotschnig, također iz socijalističkog SPÖ-a, ističe da nema ništa protiv komemoracije, no tvrdi da se “taj događaj sve više pretvara u skup desničarskih ekstremista”, što, kako navodi, narušava i šteti slici zajednice.
>Ivan Miklenić: Kako je komemoracija postala fašistički skup
>Objavljen program komemoracije u povodu 74. godišnjice Bleiburške tragedije
Skup, primjerice, može biti privremeno zabranjen procijeni li se da je prijetnja sigurnosti ili da se njime narušava ugled Republike Austrije, tvrdi Večernji list. U tom slučaju, komemoracija bi bila odgođena na dan ili dva, dok nadležni sud ne odluči je li zabrana u skladu sa zakonom. Komemoracija se tako ne bi održala na dan kada je planirana, što vjerojatno znači da je ove godine ne bi ni bilo, osim ako se hodočasnici iz Hrvatske i BiH ne bi odlučili pod vedrim nebom čekati odluku suda.
Veliki dio mirno predanih vojnika i civila pobijeni u masovnim zločinima od Teznog do Macelja
Podsjetimo, pred prodorom jugoslavenskih partizana u svibnju 1945. godine hrvatska vojska i mnoštvo civila krenulo iz Zagreba prema austrijskoj granici s nakanom da se predaju saveznicima. Britanske snage, koje su bile stacionirane kod Bleiburga, odbile su prihvatiti vojnike i civile iz Hrvatske, te naredile da odlože oružje i predaju se Jugoslavenskoj armiji. Prema nekim izvješćima, 15. svibnja 1945., u južnoj Koruškoj, a najviše kod Bleiburga, predalo se preko 100.000 vojnika i civila. Partizani su zarobljenike s Bleiburga povukli na područje današnje Slovenije i veliki dio pobili u masovnim zločinima kod Teznog, na Kočevskom Rogu, Hudoj Jami, Maceljskoj šumi, te drugim stratištima diljem ondašnje Jugoslavije.
“Komemoracija u Bleiburgu, 18. svibnja 2019., je zakazana i bit će održana kao i dosada pod pokroviteljstvom Hrvatskoga Sabora, uz uobičajene molitve, s odrješenjem za pokojne i svetom misom, koju ove godine neće predvoditi hrvatski biskup, već svećenik, ukoliko se odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt u međuvremenu ne promijeni”, naglasio je nadbiskup Želimir Puljić početkom travnja, za katolički list za politiku, društvo i kulturu Die Tagespost.
