Europa mora smanjiti broj izbjeglica i migranata koji dolaze u nju i tu nema nacionalnih rješenja nego se sve jedino može riješiti zajednički kako bi Europska unija mogla pokazati da je vjerodostojan svjetski čimbenik, rekao je u srijedu u Rimu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač na konferenciji za novinare nakon sastanka s talijanskim kolegom Paolom Gentiloneom, središnjeg događaja jednodnevnog posjeta Talijanskoj republici.
“Moramo smanjiti broj izbjeglica i migranata koji dolaze u EU, ne možemo primiti sve jer moramo osigurati stabilnost unije i zadržati njezinu koheziju”, kazao je Kovač.
U nastavku je ustvrdio kako je Hrvatska ponosna na način na koji se ponaša prema izbjeglicama i nastavit će im pomagati da dođu do europskih zemalja koje primaju izbjeglice, ali neće postati hot-spot. Hrvatska će pratiti što rade sjeverni susjedi, Austrija i Slovenija, kazao je Kovač i ponašat će se sukladno tome, odnosno pustit će izbjeglice dok će to raditi i ove dvije zemlje.
Dvojica ministara razgovarali su o stanju u jugoistočnoj Europi, pri čemu se Kovač talijanskom kolegi zahvalio na konstruktivnom odnosu Italije prema zahtjevu BiH za članstvo u EU.
“Hrvatska i Italija trebale bi surađivati u približavanju svih zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji”, kazao je hrvatski ministar. “Ako nismo u stanju sami pronaći rješenje za svoje susjedstvo, kako možemo biti vjerodostojan čimbenik u svjetskoj politici?”, upitao se pred novinarima Kovač.
Govoreći o bilateralnim hrvatsko-talijanskim odnosima, rekao je da su odlični, ali da se može više i otkrio da će se unutar godine dana sastati odbor ministara, tijelo koje je odavno uspostavljeno, ali ga, kako je naglasio, treba oživjeti. “Želimo čvrste i stabilne odnose s Italijom, a u stvaranju dugotrajnog prijateljstva veliku ulogu mogu odigrati naše manjine, Hrvati u Italiji, Talijani u Hrvatskoj”.
Talijanski ministar Gentiloni napomenuo je da je Hrvatska dio tzv. balkanske rute dok je Italija, s druge strane, na udaru migranata iz srednjomediteranskog područja. Ustvrdio je kako se dvije zemlje s tim problemom moraju suočiti na temelju zajedničkih odluka i zajedničkih interesa, dok bi svaka individualna odluka bila vrlo negativna, čak i opasna jer bi mogla pokrenuti reakciju koju bi bilo teško obuzdati. “To Italija traži od svojih europskih partnera”, poručio je Gentiloni.
Podsjetio je kako dvije zemlje imaju bogato povjesno kulturno nasljeđe dok su danas najčvršća veza pripadnici manjina. Gospodarski odnosi dviju zemalja su dobri, turistička suradnja i više nego dobra, a u Hrvatskoj djeluje više od 200 talijanskih tvrtki, no može se i bolje, rekao je talijanski ministar, a upravo o načinima poboljšanja suradnje na svim područjima govorit će se na ministarskom summitu koji će se održati do kraja godine.
Odgovarajući na pitanja Gentiloni je rekao da će jedan od prioriteta europske strategije jadransko-jonske inicijative biti izgradnja autocesta od Trsta do Rijeke, zahvaljujući i značajnim sredstvima iz europskih fondova, a u cilju pretvaranja jadranske obale u prometno središte za proizvode i robu, prije svega iz Azije.
Talijanskom ministru došlo je i pitanje da prokomentira najavljeni mađarski referendum o kvotama za izbjeglice pri čemu je rekao da svaka zemlja članica EU ima pravo donositi vlastite, nacionalne odluke i da ne dovodi u pitanje zakonitost mađarskog poteza. “No, zakonitost na stranu, osobno mislim da se Europa neće moći nositi s tako teškom krizom kao što je migranska ako svaka pojedina članica odluči održati referendum”, kazao je Gentiloni. “To može postati zarazno jer može označiti presedan koji može pogoršati ionako teško stanje u kojem se Europa trenutačno nalazi”, kazao je na završetku izjave talijanski ministar.
Hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom Kovačem posjet Italiji i dvodnevni boravak u Rimu završit će sastankom s predsjednikom Talijansko-hrvatske parlamentarne skupine prijateljstva Aldom di Biagiom, predsjednikom senatskog odbora za vanjske poslove i iseljeništvo Pierom Ferdinandom Kasinijem te članovima i zastupnicima vanjskopolitičkih odbora Senata i Zastupničkog doma parlamenta Talijanske Republike.
Orepić: Hrvatska sudjeluje u zajedničkim naporima u rješavanju migrantske krize
Hrvatska sudjeluje u zajedničkim naporima u profilaciji izbjeglica na grčko-makedonskoj granici i u daljnjem tranzitu migranata u skladu s dogovorom, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u srijedu u Beču, gdje je sudjelovao na ministarskoj konferenciji o migrantskoj krizi.
“Hrvatska u ovom trenutku odgovara na ono što se od nje očekuje. Imamo dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje migranata a ako bude potrebno spremni smo povećati kapacitete. Međutim, težište nije na tome nego na zajedničkom dogovoru koji EU mora dati vrlo skoro”, kazao je Orepić novinarima.
Na novinarska pitanja o odnosima sa Slovenijom odgovorio je da je cilj današnje konferencije bio definirati zajedničku odgovornost i unutar te odgovornosti pojedinačnu odgovornost. “U tom kontekstu mislim da će suradnja s Slovenijom biti korektna” rekao je Orepić.
Bečku konferenciju ocjenio je kao” korak unaprijed” prema konačnom dogovoru EU-a o migrantskoj krizi.
Izrazio je nadu da će se u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova i pravosuđa u Bruxellesu dati konkretniji odgovor.
Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz ocjenio je da je današnji skup “jasan signal da želimo smanjiti priljev migranata. Mi to moramo učiniti”, rekao je.
Potrebna je tješnja međusobna suradnja, koordinacija, dogovor i kontrola odnosno profilacija na grčko-makedonskoj granici gdje će se odlučitivati o daljnjem tranzitu migranata. Po austrijskom ministru, migranti koji prođu identifikaciju i kontrolu više neće moći birati državu gdje će predati zahtjev za azil.
Dogovorene mjere predviđaju i odbijanje migranata s lažnim identitetom koji neće moći prijeći makedonsku granicu. Ekonomske migrante se za sada neće primati. Također se predviđa slanje dodatne potpore i policajaca na posebno pogođene granice, a suradnja sa Grčkom ostaje vrlo važna.
“Sve mjere sa svrhom boljeg koordiniranja i zaustavljanja migracijskih tokova prema srednjoj Europi u zajedničkom nastupu imaju za cilj osigurati stabilnost i sigurnost u zemljama duž balkanske rute”, rekla je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner dodajući da je to “pitanje opstanka Europske unije”.
“Moramo zaustaviti val izbjeglica sada. Radi se o pitanju opstanka Europske unije”, rekla je na novinskoj konferenciji, ukazujući posebice na opasnost nacionalističkih politika u Europi. “Ne možemo ovako nastaviti. Trebamo jasnu odluku na europskoj razini”, rekla je.
Na bečkoj konferenciji sudjelovali su ministri unutarnjih i vanjskih poslova odnosno njihovi pomoćnici iz deset zemalja – Austrije, Albanije, BiH, Crne Gore , Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Iz Hrvatske je uz ministra Orepića sudjelovao i pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova Željko Kuprešak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
