Žigmanov u srbijanskoj vladi: Tračak nade za Hrvate u Srbiji i alibi za velikosrpsku politiku

Žigmanov
Foto: FaH

Hrvat Tomislav Žigmanov ponovno preuzima ministarsku dužnost u srbijanskoj vladi. Ta činjenica više govori o vanjskopolitičkim ciljevima Aleksandra Vučića nego o stvarnom položaju Hrvata u Srbiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), našao se na popisu ministara novog mandatara srbijanske vlade Miloša Vučevića.

Bit će na čelu ministarstva ljudskih i manjinskih prava i društvenog dijaloga.
Parlamentarni izbori u Srbiji održani su 17. prosinca, ali unutarnje prilike u Srbiji, u kojima dominira predsjednik države Aleksandar Vučić, dovele su do toga da je vlada sastavljena tek sada.

Žigmanov kao ministar ne može Hrvatima jamčiti nikakva prava

Žigmanov je na izborima nastupio kao kandidat DSHV-a, ali za razliku o ranijih izbora nije uspio skupiti dovoljan broj glasova. U mandatu posljednje vlade, od 2022., Žigmanov je također bio ministar za ljudska i manjinska prava, a na istu dužnost sad ga je predložio mandatar Miloš Vučević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Za razliku od Srba u Hrvatskoj, Hrvati nemaju povlašten status kao manjina u Srbiji

Imenovanje Žigmanova, iako važno zbog činjenice da su time Hrvati uopće prepoznati kao čimbenik u Srbiji, u stvari ne znači poboljšanje njihovih prava. Imajući u vidu politiku predsjednika Vučića i sastav nove vlade, sve upućuje na to da će imenovanje Žigmanova poslužiti kao alibi za nastavak velikosrpske politike, posebice prema Hrvatskoj.

Sukladno tome, sudjelovanje predstavnika Hrvata u srbijanskoj vladi ne može se ni na koji način usporediti s političkim utjecajem Srba u Hrvatskoj.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i društvenog dijaloga, gledano iz perspektive političkog sustava, u Srbiji nema nikakvu ulogu. Žigmanov može, kao i ranije, koristiti svoju formalnu dužnost kako bi ukazivao na određene prioritete, ako netko uopće bude htio slušati što govori.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prioriteti srbijanske vlade ostaju isti

Kad je pak riječ o prioritetima same vlade i predsjednika Vučića, o njima jasno govori činjenica da su se u njoj uz predsjednika Miloša Vučevića našli i Ivica Dačić, koji s dužnosti ministra vanjskih poslova prelazi na mjesto ministra unutarnjih poslova, kao i čelnik obavještajne službe Aleksandar Vulin koji će biti podpredsjednik vlade.

O ulozi koja je namijenjena Žigmanovu najjasnije se izrazio Milorad Pupovac. Pohvalivši odluku Vučića i Vučevića o imenovanju Žigmanova kao “rezultat rada na unaprjeđenju položaja Hrvata u Srbiji i odnosa između Srbije i Hrvatske”, Pupovac je u istom dahu izrazio zabrinutost za položaj Srba u Hrvatskoj.

>Srbijanski parlament bez predstavnika Hrvata, Žigmanov nije dobio potreban broj glasova

“Šteta je što su politički procesi u Hrvatskoj krenuli u suprotnom smjeru, na štetu stečenih prava srpske i drugih manjina u Hrvatskoj“, rekao je Pupovac, kako prenosi Večernji list.
Da su procesi u Hrvatskoj krenuli “na štetu stečenih prava srpske i drugih manjina u Hrvatskoj”, dosad nije bilo poznato, ali Pupovac o mnogim stvarima očito ionako zna više od javnosti.

Pupovac jasno formulira srbijanske ciljeve prema Hrvatskoj

Vjerojatno se ta tvrdnja odnosi na sadašnje pregovore o sastavu vlade, u kojima Domovinski pokret isključuje svaku suradnju s Pupovčevim SDSS-om. To je jedina tema koja se odnosi na srpsku manjinu o kojoj se u ovom trenutku razgovara. O stečenim pravima manjina nitko nije govorio, osim ako Pupovac misli da odluka o tome tko će biti na vlasti spada u stečena prava njegove manjine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Žigmanov u Golubiću: O stradanju Hrvata u Vojvodini 90- ih malo se govori – 25 ljudi je ubijeno, a 40 tisuća protjerano

Odluka o imenovanju Žigmanova na dužnost u srbijanskoj vladi ne odnosi se ni na kakva stečena ili druga prava, ona je čin milosti Aleksandra Vučića, koji zapravo nije milost nego vješta kalkulacija.

Vučić Žigmanova može koristiti kao argument za tvrdnju da se manjinska prava Hrvata u Srbiji poštuju, iako činjenice govore suprotno. Za razliku od Hrvatske, Hrvatima i drugim manjinama u Srbiji nije zajamčeno mjesto u parlamentu. Oni se za njega moraju izboriti kao i svi drugi. Na posljednjim se izborima pokazalo da se ne mogu ni izboriti, Žigmanov nije skupio dovoljan broj glasova.

Hrvati u Srbiji ugroženi, Srbi u Hrvatskoj na vlasti

Teško ih može i skupiti, jer se broj Hrvata u Srbiji neprestano smanjuje, a njihov se identitet sustavno potiskuje. Srbija je čak i hrvatski jezik kojim oni govore službeno proglasila “bunjevačkim”, pokušavajući tako zatrti važno obilježje hrvatskog identiteta.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i društvenog dijaloga jedina je državna institucija u Srbiji koja je povjerena Hrvatima, s tim što je utjecaj te institucije više na razini karikature.

Na drugoj pak strani, Srbi u Hrvatskoj imaju zajamčena tri mjesta u Saboru, njihovo Srpsko narodno vijeće raspolaže ogromnom moći, država financira njihovo glasilo “Novosti” koje su samo formalno glasilo nacionalne manjine, a zapravo imaju ulogu političkog lista.

SDSS osim tri zastupnika ima i mjesto u užem kabinetu Hrvatske vlade

Naposlijetku, predstavnik SDSS-a i SNV-a, Pupovčevih organizacija, tradicionalno je podpredsjednik Hrvatske vlade, što nipošto nije ograničeno samo na formalni karakter.

Podpredsjednici Hrvatske vlade, među kojima je u dosadašnjem mandatu bila članica SDSS-a Anja Šimpraga, čine uži kabinet. Formalno, Šimpraga, koja je podpredsjednica SDSS-a i bivša podpredsjednica SNV-a, ima veću političku težinu u Vladi od primjerice “običnih” ministara Gordana Grlića Radmana, Ivana Malenice ili Radovana Fuchsa.

>SDSS-ovi Pupovac, Milošević i Šimpraga te Documentina Teršelič u Deringaju kod Gračaca blatili ‘Oluju’

Hrvatska ne samo da prednjači u zaštiti manjina u Europi, Hrvatska predstavlja jedinstven primjer u kojemu manjine, posebice jedna od njih, izravno odlučuje o državnoj vlasti.
Srbija s druge strane praktički i ne posjeduje sustav zaštite manjinskih prava, manjine ondje služe kao sredstvo političke trgovine.

Zato imenovanje Žigmanova i ne predstavlja nikakav poticaj pravima manjina, uključujući i Hrvatsku, nego služi kao mehanizam za ostvarivanje vanjskopolitičkih ciljeva.

Pupovčeva izjava podupire tu tezu. Srpska manjina u Hrvatskoj odlučuje tko će vladati državom, u skladu s politikom srbijanskog predsjednika.

Imenovanje Žigmanova ipak ohrabrenje za Hrvate u Srbiji

Imenovanje Žigmanova samo po sebi ipak ne predstavlja nazadovanje u ostvarivanju manjinskih prava Hrvata u Srbiji. Štoviše, ono je za njih svojevrsno ohrabrenje, dokaz da ih se ne može ukloniti iz javnog života u Srbiji.

Istodobno s njegovim imenovanjem, srbijanske političke snage nastoje unijeti nemir i razdor među tamošnje Hrvate uoči lokalnih izbora početkom lipnja.

O tome svjedoče i javne poruke Žigmanova i drugih hrvatskih predstavnika u Srbiji. Dok Žigmanov javno zahvaljuje Vučiću i Vučeviću na ukazanom povjerenju, njegov DSHV žali se da da druge hrvatske zajednice u Vojvodini umjesto zajedništva radije biraju suradnju sa snagama koje djeluju protiv hrvatskih interesa.

Stranke u Hrvatskoj mogu i nestajati, ali SDSS-u je osiguran utjecaj

Za to vrijeme, Pupovac se u Hrvatskoj žali jer je netko pokrenuo ideju da on više ne odlučuje o Hrvatskoj vladi.

Uzevši sve to u obzir, Pupovčeva tvrdnja po kojoj je imenovanje Žigmanova napredak u ostvarivanju manjinskih prava, a prilike u Hrvatskoj suprotnost tome, zvuči kao i naziv ministarstva kojemu je Žigmanov na čelu. I jedno i drugo podsjeća na sarkastični sadržaj nekakvog komičnog stripa.

>Žigmanov o odnosima sa Srbijom i novoj Deklaraciji o suradnji Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji

No takve će se tvrdnje ponavljati, ponajviše iz Beograda. Vučić, koji postupno zatire hrvatski identitet u Srbiji, pozivat će se na imenovanje Žigmanova tvrdeći da su prava Srba u Hrvatskoj ugrožena.

Ako i dođe do novih izbora u Hrvatskoj, neke stranke možda će izgubiti utjecaj, a Pupovčevoj stranci i dalje ostaju zajamčena tri mjesta u Saboru. I članstvo u užem kabinetu Hrvatske vlade. Hrvatima u Srbiji nije zajamčeno ništa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.