Kontroverze oko donošenja Zakona o obnovi prirode, koji su, nakon dvogodišnje burne rasprave, prošlog tjedna konačno potvrdili europski ministri okoliša, ne prestaju. Ovaj zakon se pokazao kontroverznim zbog teških ograničenja koja bi njime mogla biti postavljena poljoprivrednicima. U Hrvatskoj, međutim, gotovo u potpunoj tišini prolazi činjenica da je za taj zakon glasala i Marija Vučković, nova ministrica okoliša iz redova HDZ-a, stranke čiji su se zastupnici u oba kruga glasanja u Europskom parlamentu izjasnili protiv ovog, krunskog zakona europskog Zelenog plana.
Austrija pak najavljuje da će zatražiti zaštitu pred sudom EU zbog činjenice da je njihova ministrica iz reda zelenih digla ruku za taj zakon suprotno stajalištu vlastite vlade. Dok se Europska komisija “pere” od tvrdnji Slovačke da im je za podršku zakonu obećana fleksibilnost u odstrelu medvjeda.
>Domovinski pokret: Gubitkom zemljišta država gubi svoj gospodarski suverenitet
Zakon o obnovi prirode ide protiv poljoprivrednika i proizvodnje hrane u Europi
Zastupnici HDZ-a u prošlom su sazivu EP-a protiv novih pravila glasali i u srpnju 2023., kada je na stolu bila prva verzija zakona koji je predložila Europska komisija, ali i u veljači ove godine, kada se s donekle ublaženom verzijom išlo prema Vijeću. Njihov stav u potpunosti se uklapao u tadašnju podjelu na socijaliste i zelene, koji su zdušno podupirali donošenje novog zakona, te demokršćane i konzervativce koji su mu se oštro protivili. A sve je bilo garnirano i prosvjedima poljoprivrednika, koji su tvrdili da će nova pravila ugroziti proizvodnju hrane u Europi, piše Večernji list.
HDZ-ovi eurozastupnici i danas inzistiraju da glasanje “za” ministrice Vučković nije nedosljednost u HDZ-ovoj politici jer se, kažu, radi o drugom momentu i drugoj razini odlučivanja.
>Poljska: Prosvjedi poljoprivrednika protiv zelene politike EU-a
Da je razina druga, jasno je samo po sebi, u Europskom vijeću sjede šefovi država, na ministarskim vijećima njihovi ministri. No kako će hrvatska ministrica glasati prethodno je odlučila Vlada stajalištem koje se, kako je to već običaj dok dokument nije u potpunosti ispregovaran i prihvaćen, donosi na zatvorenoj sjednici. Stoga argumenti za ovaj ili onaj stav Hrvatske javnosti ostaju nepoznati.
Stvari su jasne i kad govorimo o momentu u kojem se donosila odluka na Vijeću – u međuvremenu su provedeni euroizbori, na kojima je HDZ osvojio polovicu od 12 hrvatskih zastupničkih mandata. Nešto prije toga, Hrvatska je izišla i na parlamentarne izbore, nakon kojih su novu vladu sastavili HDZ i Domovinski pokret.
>Domovinski pokret: Zeleni radikalizam vodi prema uništenju sela, čovjek je postao nametnik na zemlji
Nije logično ni da HDZ ni DP prihvate ovaj sporni zakon
A s obzirom na ono što su ranije zastupale, pa i ono što su unijele u svoje izborne programe, ni od jedne ni od druge stranke ne bi se baš očekivalo da podrže dokument koji bi po svoj prilici trebao rezultirati smanjenjem obrađenih poljoprivrednih površina. Novi europski zakon, naime, za cilj ima uvođenje mjera za obnovu najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU do 2030. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050. godine.
I jedna i druga stranka koje čine okosnicu nove vladajuće koalicije u svojim su izbornim programima najavile veće obrađene površine, posebno ubrzanje postupaka vezanih uz korištenje zemljišta u državnom vlasništvu, što je kao mjera uneseno i u program nove Vlade, jednako kao i povećanje ribarske flote kroz subvencije mladim ribarima za kupnju brodica.
>Tko će biti ministri iz Domovinskog pokreta i seli li Ministarstvo poljoprivrede u Osijek?
Zakon o obnovi prirode je u suprotnosti s politikom DP-a
U posebno zanimljivoj situaciji je Domovinski pokret koji je inzistirao upravo na poljoprivredi kao jednom od važnijih resora. Očekuje se da se DP-ov ministar poljoprivrede Josip Dabro uskoro očituje o tome je li na zatvorenoj sjednici Vlade digao ruku za to da Marija Vučković na vijeću podrži Zakon o obnovi prirode. Odnosno kako se takvo stajalište Vlade uklapa u DP-ove najave o povećanju obrađenih poljoprivrednih površina i većoj proizvodnji hrane.
Što se tiče ministrice Vučković, iz njenog je ministarstva nakon glasanja priopćeno tek kako je ministrica tamo istaknula da Hrvatska prepoznaje važnost ovog dosjea u preokretanju trenda gubitka bioraznolikosti. Kao i “njegovu osjetljivost te potrebu kontinuiranog praćenja njegovih socio-ekonomskih učinaka”. S obzirom da je finalni tekst zakona predvidio mogućnost odgode ciljeva u slučaju “iznimnih socioekonomskih posljedica”, iz ovog bi se moglo iščitati da se Hrvatska uzda u poštedu u ispunjenju nekih ciljeva, no službeno pojašnjenje još nije pristiglo.
>Domovinski pokret: Najskuplja sjetva u povijesti Hrvatske može dovesti do sloma poljoprivrede
Niti proizvođače, niti struku nitko nije obavijestio o glasanju
O tome kako planira provesti obvezujuće ciljeve ovog zakona članice EU definirat će kroz nacionalne planove. Što Hrvatska planira ni izbliza ne znaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, u kojoj se i dalje pribojavaju da će novi propisi donijeti i nova administrativna opterećenja poljoprivrednicima koji se ionako teško bore sa sve kompliciranijim administrativnim zahtjevima EU. Tko će sve to platiti, nitko im, kažu, nije rekao, baš kao što nitko njih niti proizvođače, niti struku općenito, nije izvijestio ni da će se prošlog ponedjeljka glasati u Luksemburgu i da će Hrvatska glasati onako kako je glasala.
Zbog toga očekuju kvalitetniju komunikaciju s novom ministricom, koja je u zaštitu okoliša došla iz resora poljoprivrede. To su ovog tjedna zatražili i na sastanku koji je na druge teme održan u Ministarstvu okoliša, gdje im je obećano da će se o novom europskom zakonu poljoprivrednike informirati kroz radionice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
