Francuzi su u nedjelju ujutro počeli glasati u prvom krugu predsjedničkih izbora u kojem se natječe 11 kandidata, a izglede za ulazak u drugi krug 7. svibnja ima njih četvero.
Gotovo 47 milijuna birača upisano je na birački popis i ima pravo sudjelovati na izborima na kojima se bira nasljednik socijalističkog predsjednika Francoisa Hollandea.
Francuski predsjednik bira se na općim izravnim izborima u dva kruga, na petogodišnji mandat koji se može produljiti samo jednom.
Francuzi će moći glasati na 66.546 biračkih mjesta, koja se otvaraju u 8.00 sati po srednjoeuropskom vremenu i zatvaraju u 19.00 sati, što znači da birališta ostaju otvorena sat dulje nego na prošlim predsjedničkim izborima. U nekim većim gradovima birališta će biti otvorena do 20.00 sati. U subotu su glasovali birači na francuskim Antilima, u Gvajani (Južna Amerika), na Saint Pierreu i Miquelonu (francusko otočje u Sjevernoj Americi) i u francuskoj Polineziji (Južni Pacifik).
Mobilizirano je više od 50.000 policajaca i 7.000 vojnika u okviru operacije Sentinelle, stalno raspoređene na francuskom teritoriju nakon džihadističkih napada u siječnju 2015. u Parizu.
Većina anketa daje malu prednost kandidatu centra Emmanuelu Macronu pred čelnicom desnice Marine Le Pen, a slijede ih konzervativac Francois Fillon i radikalni ljevičar Jean-Luc Melenchon.
Izbori su najneizvjesniji u povijesti, a o njima bi mogla ovisiti i budućnost Europske unije.
Predsjednik na odlasku Francois Hollande pozvao je u četvrtak Francuze da glasuju s obzirom na to da ankete pokazuju da na birališta neće izaći više od 25 posto birača. Također, prema anketama oko jedne četvrtine francuskih birača je neodlučno u pogledu izbora kandidata.
Marine Le Pen (48), koja kaže da planira povući Francusku iz eurozone i održati referendum o izlasku iz EU-a, nada se da će uspjeti ponoviti neočekivani uspjeh Donalda Trumpa na američkim izborima i Brexita.
Bivši ministar gospodarstva u administraciji Francoisa Hollandea, 39-godišnji Emmanuel Macron, je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije.
Tvrdi da je alternativa zastarjeloj podjeli na lijevo i desno i obećava ulaganje u obrazovanje mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.
Protivnici mu zamjeraju da je pun floskula i klišeja, ali njegova se strategija pokazuje isplativom.
Ankete pokazuju da je on kandidat koji bi u mogućem srazu s Le Pen u drugom krugu bio najuvjerljiviji.
Konzervativac Francois Fillon (63), koji je na stranačkim predizborima nadmašio i Alaina Juppea i bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja, do prije koji mjesec izgledao je kao sigurna oklada za pobjedu na izborima. Ali onda se otkrilo da je svojoj supruzi iz državnih fondova dobro plaćao za izmišljeni posao savjetnice u parlamentu.
Od skandala se donekle oporavio i drži korak u utrci za drugi krug. Kao i Macron, Fillon je proeuropejac. Upozorava da bi pristup Marine Le Pen prema EU “zemlju odveo u društveni i ekonomski kaos”.
Radikalni ljevičar Jean-Luc Melenchon (65), koji je prošli tjedan izbio na treće mjesto u anketama, više je puta rekao da EU favorizira poslodavce i ne brine za radnike.
On želi odbaciti europska pravila koja se tiču proračunskih manjkova, povukao bi se iz trgovinskih sporazuma i ponovo pregovarao o ključnim europskim ugovorima.
Melenchon želi i da Francuska napusti NATO, temeljni kamen europske sigurnosti.
Svoj trojici kandidata za ulazak u drugi krug izbora, pored Marie Le Pen za koju se smatra da sigurno ulazi, ankete u drugom krugu daju uvjerljivo veću prednost pred kandidatkinjom desnice.
Izbori se odvijaju u sjeni novog terorističkog napada u Parizu, ubojstva policajca na aveniji Elizejske poljane, koje se dogodilo u četvrtak navečer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
