Njemački birači u nedjelju glasaju na europskim izborima zasjenjenima snagama neprijateljskim prema Europskoj uniji i uz očekivanje da će tradicionalne stranke desnog i lijevog centra biti pogođene snažnim padom potpore koji bi mogao ugroziti nacionalnu vladu u Berlinu.
Birališta otvorena u 8 sati ujutro zatvorit će se u 18 sati a prve izlazne ankete očekuju se 90 minuta kasnije.
Ankete su davale konzervativnim kršćanskim demokratima (CDU) koji su u savezu s bavarskom sestrinskom strankom Kršćanskom socijalnom unijom (CSU) tek 28 posto glasova što predstavlja pad od sedam posto u odnosu na prethodne europske izbore 2014.
Socijaldemokrati lijevog centra (SPD) suočeni su s mogućim debaklom i osvajanjem oko 17 posto glasova što predstavlja gubitak od deset posto glasova u odnosu na prethodne europske izbore.
To bi, zajedno s očekivanim poraznim rezultatima koji se očekuju u Bremenu, koji glasa na lokalnim izborima u nedjelju, moglo zaprijetiti koaliciji na saveznoj razini gdje je SPD mlađi partner saveza CDU-CSU.
Političari u svim glavnim strankama proveli su posljednje dane kampanje upozoravajući da se ne glasa za antiimigrantsku Alternativu za Njemačku (AfD) koja bi prema anketama mogla osvojiti 12 posto glasova što bi predstavlja skok od pet posto u odnosu na prethodne izbore za Europski parlament. Taj bi skok bio u skladu s rezultatima koje su ostvarili na općim izborima u Njemačkoj 2017.
Prema anketama njemački Zeleni mogli bi profitirati osim zbog sve veće zabrinutosti zbog stanja okoliša i zbog razočaranja tradicionalnim strankama. Predizborne ankete toj stranci daju oko 18 posto glasova što je sedam posto više nego 2014.
Ultralijeva stranka Die Linke trebala bi osvojiti oko sedam posto glasova i time zadržati prethodni rezultat dok bi liberalni FDP mogao osvojiti 7 posto glasova i time udvostručiti svoj rezultat iz 2014.
Ako izborni rezultati na europskoj razini i u Bremenu dovedu do preispitivanja u Berlinu o tome hoće li se nastaviti velika koalicija koja je vladala Njemačkom deset od proteklih 14 godina to bi moglo značiti kraj političke ere ne samo u Njemačkoj nego i u EU.
Angela Merkel, kancelarka od studenoga 2005. kazala je kako neće ići na nove izbore i predala je stranačko vodstvo Annegret Kramp-Karrenbauer krajem prošle godine.
