Njemačka je u petak zanijekala da se europskim sankcijama želi osakatiti rusko gospodarstvo i istaknula da je stezanje obruča ovaj tjedan, koje se poklopilo s pogoršanjem financijske krize u Rusiji, slučajnost, a ne namjerno.
Zanijekala je također da je propast više milijardi eura vrijednog plinskog dogovora između Njemačke i Rusije posljedica političkog uplitanja Berlina.
“Zamisao koja stoji iza ovog što radimo u pogledu Ukrajine i političkog pritiska nije da se uništi rusko gospodarstvo”, rekla je Sawsan Chebli, glasnogovornica njemačkog ministarstva vanjskih poslova. “Riječ je o tome da se potaknu promjene u ponašanju.”
Kazala je da su europske sankcije objavljene u četvrtak u Bruxellesu odobrene puno prije na nižoj razini te da nisu nove sankcije “u klasičnom smislu riječi”, nego tehnička mjera kojom se želi “zatvoriti zakonske rupe” u postojećim sankcijama.
“To se poklopilo s vijestima o padu rublje. Dogodilo se istodobno, podudarilo se vremenski, ali jačanje sankcija nije bila reakcija”, kazala je.
Istodobno, BASF, najveća svjetska kemijska kompanija, objavio je u četvrtak da je propalo sklapanje sporazuma s Gazpromom o zamjeni imovine, planirano dvije godine. Gazprom je trebao preuzeti velik dio plinskog poslovanja u Njemačkoj, a BASF dobiti udjele u sibirskim plinskim poljima.
BASF je time želio dodatno proširiti vlastitu proizvodnju nafte i plina i izići iz trgovine plinom, vrijedne 12 milijardi eura.
Za propast dogovora BASF je okrivio “teške političke okolnosti u ovom trenutku”.
“To je bila odluka na razini kompanije. Nije bilo političkog pritiska s njemačke strane”, rekla je glasnogovornica njemačkog ministarstva gospodarstva Julia Modes.
Kritičari sporazuma smatrali su da bi Njemačka time počinila stratešku pogrešku, a planu se protivila i njemačka javnost.
