Nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju povlašteni položaj. Imaju svoje zastupnike koji aktivno sudjeluju u vladi. U većini slučajeva manjinci su upravo “jezičac na vagi” za sastavljanje većine u Saboru. No zapravo, međunarodna praksa ne obvezuje nijednu državu na donošenje bilo kakvog posebnog rješenja koji osigurava zastupljenost manjina u procesima javnog odlučivanja.
Pripadnici nacionalnih manjina imaju povlaštenu priliku ulaska u Sabor. Natječu se u posebnoj XII. izbornoj jedinici, a za ulazak u Sabor im je dovoljan jedan jedini glas. Ovakva privilegija, koju manjinama osigurava hrvatski izborni sustav, nije zajamčena manjinama gotovo ni u jednoj drugoj državi. Jer to tako i ne mora biti.
Možda će vas zanimati
Ne, ne moramo manjinama dati povlašteni ulaz u Sabor i Vladu. To ne čini niti jedna država EU!
Hrvatski izborni sustav predviđa čak 8 predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru, što nije zabilježeno ni u jednoj europskoj zemlji
Venecijanska komisija
Pitanjem manjina, njihovih prava i izbora bavi se Venecijanska komisija (službeno: Europska komisija za demokraciju kroz pravo). Venecijanska komisija savjetodavno tijelo Vijeća Europe koja se bavi ustavnim pitanjima, izbornim pitanjima i općenito djelovanjem demokratskih ustanova. Komisija ima 61 državu članicu: 46 članica Vijeća Europe i 15 drugih neeuropskih članica.
>Tko su zastupnici nacionalnih manjina, koji su se odlučili držati uz Pupovca?
Venecijanska komisija se u svojim mišljenjima i izvješćima bavila i pitanjem veze izbornih sustava i ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina. U nekoliko izvješća daje preporuke oko ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina na sudjelovanje u političkom procesu. No, zapravo nijednu se državu međunarodnim propisima ne obvezuje da osigura zastupljenost manjina u procesima javnog odlučivanja. Što o manjinama i njihovoj zastupljenosti govori Venecijanska komisija na konferenciji 2012. govorio je prof. Jan Velaers. Konferenciju je organizirala Venecijanska komisija u suradnji s Narodnom skupštinom Albanije i albanskim Središnjim izbornim povjerenstvom u Tirani.
Jan Velaers: Je li povlašteni tretman legitiman…
U svom izlaganju “Izborno pravo i zastupljenost manjina”, prof. Velaers istaknuo je da uključivanje pripadnika manjina u različite aspekte života u društvu, točnije njihovo političko sudjelovanje ima dva cilja. Prvo, to je alat za unaprjeđenje stabilnog demokratskog sustava. Istaknuo je da isključivanje manjina iz političkog sudjelovanja doista može predstavljati stvarni rizik za stabilnost sustava. Drugo, to je, kaže, važan alat za jamčenje prava manjina.
Možda će vas zanimati
Pupovac manipulira brojkama: Evo zašto se ne može uspoređivati s Buljem, Ahmetović i Petrovim
U emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u Pupovac je na manipulativan način govorio o broju osvojenih glasova izabranih zastupnika srpske nacionalne
No, kad je u pitanju zastupljenost manjina, prof. Velaers, istaknuo je da “države imaju veliku slobodu procjene po ovom pitanju. Moguća su mnoga različita rješenja. Međunarodna praksa ne obvezuje države na donošenje bilo kakvog posebnog rješenja kada se osigurava zastupljenost manjina u procesima javnog odlučivanja”
Potom je citirao Venecijansku komisiju koja u svom „Izvješću o dvojnom glasovanju za pripadnike nacionalnih manjina” navodi:
>Slučaj Milanović-Orban podsjetio na pitanje trebaju li ‘manjinci’ glasati o povjerenju Vladi
“Zastupljenost manjina u izabranim tijelima može se osigurati ili primjenom općih pravila izbornog prava ili posebnim pravilima. Situacija ovisi o nizu varijabli, kao što je priroda izbornih pravila (npr. proporcionalni nasuprot pluralističkom/većinskom sustavu), preraspodjela manjina (osobito, jesu li većina u bilo kojem dijelu teritorija) i stupanj integracije, u praksi, manjina u politički sustav”.
Venecijanska komisija, nastavlja prof. Velaers, također je izjavila da “nema apsolutnog pravila u ovom području”.
>Pupovac se nije imao čime hvaliti u Nu2: Tek 10% Srba glasovalo za manjinske liste
“Ono što može biti prikladno rješenje za promicanje zastupljenosti manjina u jednoj zemlji može spriječiti zastupljenost u drugoj. Stvar je diskrecije država o tome je li povlašteni tretman legitiman i koje mjere treba poduzeti”, kazao je.
“Članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina…”
Na Venecijansku komisiju i stav o manjinama osvrnula se i prije nekoliko godina u jednoj analizi Lili Benčik.
>Tko je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i koalicijski partner Andreja Plenkovića?
“Venecijanska komisija kao savjetodavno tijelo Vijeća Europe prije nekoliko godina donijela je preporuku da države članice Europske unije nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Ta preporuka pojašnjava se činjenicom da zemlje članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina te je njihova prisutnost u parlamentima potpuno nepotrebna i kontraproduktivna, jer time pripadnici nacionalnih manjina kao građani ostvaruju dvostruko pravo glasa”, napisala je u “Analiza Bulletin 1 SNV-a, o zastupljenosti nacionalnih manjina u državnoj upravi, pravosuđu i policiji” objavljenoj na nekoliko portala.
Dakle, iako ne mora Hrvatska manjinama daje velika prava i povlastice. Manjine ukupno imaju osam zastupnika, od čega tri ima srpska nacionalna manjina. Zastupnici manjina u Hrvatskoj redovno sudjeluju u Vladi, dok u mnogim zemljama EU-a nemaju pravo sudjelovati u konstituiranju Vlade niti sudjelovati kao članovi Vlade.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
