Foto: fah

Švedsko tužiteljstvo objavilo je u petak da obustavlja kazneno gonjenje za silovanje protiv utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Assangea, zaključivši sudsku sagu koja je trajala od 2010. no Britanija je odmah nakon toga objavila kako će ga uhititi ukoliko napusti ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu u kojemu boravi pet godina.

“Tužiteljica Marianne Ny odlučila je obustaviti istragu o navodnom silovanju protiv Juliana Assangea”, priopćilo je tužiteljstvo.

Tužiteljstvo je navelo da će tu odluku obrazložiti na konferenciji za tisak predviđenoj u Stockholmu za 12 sati.

Britanska policija objavila je kako će uhititi Assangea ukoliko napusti veleposlanstvo.

“Sud u Westminsteru izdao je nalog za uhićenje Juliana Assangea nakon što se nije predao na zahtjev suda 29. lipnja 2012.”, navodi se u priopćenju policije. “Policija je obvezna izvršiti taj nalog ukoliko napusti veleposlanstvo”.

Assange je ranije govorio kako strahuje da će, ukoliko napusti ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu, biti izručen SAD-u s mogućnošću osude na smrtnu kaznu zbog optužbi da je otkrio državne tajne na Wikileaksu na kojemu su objavljene tisuće stranica tajnih vojnih i diplomatskih američkih bilješki.
Američke vlasti pripremile su optužbe na temelju kojih traže njegovo uhićenje, prenio je prošlog mjeseca CNN.
Assange je objavio tweet s fotografijom na kojoj se smiješi nakon objave vijesti o obustavi istrage u Švedskoj.

Švedski epilog predstavlja pobjedu 45-godišnjeg Australca koji je uvijek negirao optužbe koje je u kolovozu 2010. iznijela 30-godišnja Šveđanka.

Assange je sklonjen u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu od 2012., u nadi da će izbjeći europski uhidbeni nalog koji je pokrenula Švedska.

U studenom, nakon brojnih proceduralnih komplikacija, u Londonu ga je saslušao ekvadorski tužitelj u prisustvu švedskih sudaca. Ponovio je da je potpuno nevin s obzirom da su seksualni odnosi s podnositeljicom tužbe po njemu bili uz obostrani pristanak.

Švedsko tužiteljstvo do ovog je petka moglo produžiti ili ne zahtjev za zatvorom na sudu u Stockholmu.

Assange – jednima borac za istinu, drugima opasni egocentrik

Svojim pristašama Julian Assange je nesalomljivi borac za istinu, dok kritičari misle da je egocentrik koji je objavom tajnih informacija mnogima ugrozio živote.

Oni koji su surađivali s njim opisuju ga kao inteligentnog radoholičara s iznimnom sposobnošću razbijanja računalnih lozinki, piše BBC u tekstu posvećenom Julianu Assangeu.

Godine 2006. osnovao je Wikileaks, organizaciju koja objavljuje povjerljive dokumente, fotografije i snimke.

Švedska je 2010. izdala međunarodni uhidbeni nalog za Assangeom zbog navodnog silovanja jedne i prisiljavanja na seks druge djevojke tijekom posjeta Stockholmu u kolovozu te godine. On je tvrdio da se u oba slučaja radilo o dobrovoljnim odnosima.

Britanci su ga potom priveli u Londonu i zabranili da napušta zemlju od odluke britanskog suda o švedskom zahtjevu.

Zahtjev je odobren, a kada je postao pravomoćan, u kolovozu 2012., Assange je otišao u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu i zatražio politički azil koji mu je ljevičarski predsjednik Rafael Correa odobrio.

Assange, koji od početka nijekao tvrdnje o silovanju, najviše je strahovao da će ga Švedska izručiti Sjedinjenim Državama koje bi mu sudile zbog objave tajnih američkih dokumenata.

Švedske vlasti su to zanijekale i više puta ponovile da je istraga o navodnom silovanju jedini razlog zbog kojeg ge žele ispitati. Britanci mu istodobno nisu htjeli jamčiti siguran prolaz do lodonske zračne luke kako bi otputovao u Ekvador jer su bili obavezni postupati po švedskom zahtjevu. Tako se osnivač Wikileaksa našao u višegodišnjoj pravnoj pat poziciji i bio prisiljen živjeti u sobičku u ekvadorskom veleposlanstvu.

Assange je rođen 1971. u australskom Townsvilleu, u državi Queensland. Imao je nomadsko djetinjstvo jer su mu se roditelji stalno selili.

Razvoj inerneta omogućio mu je da iskoristi svoje matematičke vještine. Zajedno s jednim prijateljem 1995. je optužen za nekoliko hakiranja. Priznao je krivnju i kažnjen je samo novčano.

Iduće tri godine radio je sa znanstvenicom Suelette Dreyfus koja je istraživala ‘mračnu’, subverzivnu stranu interneta i s njom napisao knjigu Underground (Podzemlje), koja je u računalnoj zajednici postala bestseller.

Dreyfus ga je opisala kao vrlo vještog istraživača, zainteresiranog za etiku i pravdu.

Zajedno sa skupinom istomišljenika 2006. osniva Wikileaks.

“Kako bi zajamčili sigurnost našim izvorima, morali smo raspršiti ono što posjedujemo, sve to kodirati i stalno seliti naše telekomunikacije diljem svijeta”, rekao je 2011. u razgovoru za BBC.

“U tome smo postali uspješni, nikada nismo izgubili izvor ili parnicu. Ali ne možemo očekivati da svi prolaze ono kroz što smo mi prolazili”, kazao je Assange.

On se osobno ponovno vratio nomadskom životu i upravljao Wikileaksom s lokacija koje je stalno mijenjao.

Po novinaru časopisa New Yorker Raffiju Khatchadourianu, koji je proveo nekoliko tjedana na putu s Assangeom, on malo spava i malo jede.

“Oko sebe stvara ozračje u kojem mu ljudi koji su mu bliski pokušavaju pomoći da izdrži, brinu se o njemu. Rekao bih da to ima veze s njegovom karizmom”, kazao je.

Nakon četiri i pol godine provedene u ekvadorskom veleposlanstvu, u petak je dobio dobre vijesti. Švedsko tužiteljstvo objavilo je da obustavlja krivično gonjenje za silovanje.

Odmah je prestao vrijediti i europski uhidbeni nalog protiv njega.

Britanska policija je, međutim, odmah objavila priopćenje u kojemu ističe da će “morati” uhititi Assangea ako izađe iz ekvadorskog veleposlanstva zbog toga što je 2012. prekršio uvjete puštanja na slobodu uz jamčevinu u Velikoj Britaniji.

Ali ono što bi Assangea i dalje moglo stvarno brinuti jest nepoznanica hoće li biti suočen s mogućim izručenjem SAD-u ako napusti veleposlanstvo.

Izvor: hina/mš