Orešković: bitni stabilnost poreznog sustava i povjerenje u pravosuđe

Hrvatski premijer Tihomir Orešković izjavio je u ponedjeljak u Londonu, gdje sudjeluje na investicijskom samitu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), da je za privlačenje investicija nužno imati stabilnost poreznog sustava i pravosudni sustav koji ulijeva povjerenje te da njegovo iskustvo bivšeg investitora može pomoći u tome.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Moramo pokazati da smo stabilni u pogledu porezne politike. Kao bivši investitor mogu reći da mi je to bio najveći problem, jer tko će investirati ako se porezna politika mijenja svakih šest mjeseci. Stoga ne ćemo mijenjati poreznu politiku, ali moramo imati i zakone i pravosuđe kako bi investitori imali povjerenje u naš sustav”, rekao je premijer Orešković na novinskoj konferenciji u Londonu, gdje sudjeluje na zapadnobalkanskom investicijskom samitu u organizaciji EBRD-a, na kojem su se okupili premijeri, ministri, politički čimbenici i vodeći poduzetnici iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva.
Premijer Orešković je istaknuo da je iz dosadašnjih razgovora s investitorima uvidio da se dobro razumije s njima jer je i sam bio investitor.
“Kada razgovaram s njima to se prepoznaje jer govorim njihov jezik. Nadam se da će i danas to prepoznati i da će kroz to drukčije gledati na mogućnosti investiranja u regiji”, rekao je Orešković.

Orešković o strateškim prioritetima

Premijer Orešković je ranije u svom izlaganju na samitu predstavio strateške prioritete hrvatske Vlade i glavne prekogranične investicijske projekte u energiji i infrastrukturi, među kojima su LNG terminal na Krku te jadransko-jonski plinovod i autocesta.

“Posebnu pozornost posvetit ćemo svim aktivnostima koje potiču gospodarski rast, stvara nova radna mjesta, pozitivnu investicijsku klimu i podiže životni standard naših građana”, rekao je premijer Orešković na samitu.
Orešković je istaknuo da će Vlada sredinom ožujka izići s dobro uravnoteženim proračunom, s fokusom na fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju proračunskog deficita.
“Sljedeći korak je smanjenje javnog duga aktiviranjem 500 milijuna eura mrtvog kapitala. Cilj je poboljšati kreditni rejting kako bi se smanjili troškovi zaduživanja”, naveo je Orešković.
Sljedeći prioritet je stvoriti fond od 500 milijuna eura za investicije u mala i srednja poduzeća, a zatim povlačenje sredstava iz europskih fondova, kazao je. Prošle godine Hrvatska je povukla 500 milijuna eura, a ovo godine je cilj povući između 900 milijuna i milijardu eura. Tim sredstvima financirali bi se projekti u infrastrukturi, turizmu, poljoprivredi.
Orešković je istaknuo i potrebu stvaranja pozitivne investicijske klime i smanjenja birokracije unutar sustava, to je jest poboljšanje učinkovitosti javnog sektora.
Hrvatski premijer je rekao da je na ovom samitu jedini od premijera koji bio investitor, navevši da je kao predsjednik Uprave Plive investirao oko 250 milijuna eura.
Od prekograničnih infrastrukturnih projekata, premijer Orešković je istaknuo LNG terminal na Krku, jadransko-jonski plinovod, jadransko-jonsku autocestu te izgradnju hrvatskog dijela koridora 5c, koji preko Bosne i Hercegovine povezuje Luku Ploče sa Slavonijom i Mađarskom. Orešković je rekao da su ti projekti važni i za privatni sektor.
“Ja sam po prirodi optimist, i kao takav vjerujem da Hrvatska i njezini susjedi predstavljaju odličnu priliku za investicije, na lokalnoj razini i na koja će povećati naš uzajamni prosperitet i s tim prosperitetom osigurati platformu za veću suradnju i svjetliju budućnost za sve naše građane”, kazao je Orešković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer Orešković se prije početka samita bilateralno sastao s britanskim ministrom vanjskih poslova Philipom Hammondom i ministrom za trgovinu i ulaganja Francisom Maudeom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.