Hrvatska bi trebala što skorije ratificirati sporazum o pridruživanju EU-a s Ukrajinom, ocijenio je u subotu za Hinu HDZ-ov europarlamentarac, predsjednik izaslanstva EP-a za Ukrajinu Andrej Plenković, koji drži kako Hrvatska može EU-u i Ukrajini pružiti svoje iskustvo mirne reintegracije kakva se odigrala devedesetih u Podunavlju.
“Trebali smo biti brži. I dalje sam uvjeren da izabere li Ukrajina miran put reintegracije Donecka i Luhanska, nema nijedne druge zemlje EU-a koja ima veću i tako svježu ekspertizu mirne reintegracije kao Hrvatska našega Podunavlja”, rekao je Plenković, šef promatračke misije Europskoga parlamenta na izborima u Ukrajini, koji stanje u toj zemlji danas smatra veoma sličnim stanju u kojem je Hrvatska bila 1991.
Nedjeljni izbori u Ukrajini, iako se nisu održali na cijelom teritoriju zemlje, bili su po ocjeni Europske unije u skladu i s ukrajinskim zakonima i s međunarodnim standardima, rekao je Plenković.
Snažan pritisak međunarodne zajednice trebao bi dovesti do političkog rješenja povratka odmetnutih regija Luganska i Donecka te “nelegalno anektiranoga Krima”, kaže Plenković.
Novi ukrajinski parlament konstituirat će se 1. studenoga, a proruski separatisti za 2. studenoga zakazali su vlastite izbore. Po Plenkovićevim riječima, separatisti žele stvoriti stanje nalik onomu kakvo već postoji u bivšim sovjetskim republikama Gruziji i Moldovi. “To je pokušaj vlasti na terenu da se formiraju novolegitimirane institucije u tome dijelu Ukrajine, da se pokuša kopirati model zamrznutih konflikata kakvi postoje (s rusofonom manjinom) u Abhaziji u Gruziji, te u Pridnjestrovlju u Moldovi”, rekao je. “Važno je ne dopustiti scenarij koji bi dugoročno destabilizirao Ukrajinu. To je velika europska zemlja koja je odabrala europski put. Zato Europska unija mora snažno poduprijeti pokušaj mirne reintegracije. Predsjednik Petro Porošenko već najavljuje lokalne izbore koji bi se u 2015. trebali održati na cijelome teritoriju Ukrajine”, rekao je Plenković. “Siguran sam da rade i na pravnim osnovama kako bi se naknadno održali izbori u jedinicama u kojima to ovaj put nisu uspjeli”.
Po Plenkovićevim riječima, EU će pomoći novoj ukrajinskoj vlasti. “EU je namijenio 11 milijarda potpore, a uskoro se planira i međunarodna donatorska konferencija”.
Plenković najavljuje sastanke s kolegama iz Vrhovne rade čim se ona konstituira, krajem 2014. ili početkom 2015. “Europska je komisija formirala posebnu grupu za potporu Ukrajini za provedbu ključnoga akta, europske reformske agende ukrajinske vlade. To znači provedbu svih vrsta reforma, političkih, gospodarskih i ostalih”, rekao je.
“Spremni smo biti uz ukrajinske kolege u svim tim reformama i u promoviranju europskoga projekta u ukrajinskoj javnosti, jer čak 70 posto Ukrajinaca nikad nije bilo ni u jednoj državi EU-a. Europski je put dugoročan i zahtjevan, ali oni su ga ‘odozdo’ izabrali, na Majdanu, pa imamo i moralnu i političku obvezu da ih podupremo”, kaže Plenković, koji kaže kako je “nužan snažan međunarodni pritisak na ruskoga predsjednika Vladimira Putina jer samo on može utjecati da se mirnim putem postigne dogovor i političko rješenje”.
Novi ukrajinski parlament s dolaskom zime mora što prije riješiti i plinski spor s Moskvom, koja je u lipnju obustavila isporuku plina Ukrajini i prijeti da će poremetiti opskrbu europskih zemalja.
Putin je u subotu pozvao međunarodnu zajednicu da Ukrajini pomogne plaćanjem dugova za ruski plin. Plenković kaže kako je nužna kontinuirana opskrba ruskim plinom te je zato Europska komisija prošli tjedan organizirala razgovore ruskog i ukrajinskog ministra energetike na kojem je “postignut dogovor o cijeni znatno manjoj od prijašnjih ruskih zahtjeva, a vode se i razgovori o plaćanju zaostataka te o mogućnosti potpore EU-a u tom procesu, za one tranše za koje sada u ukrajinskome proračunu nema dovoljno novca”, rekao je Plenković.
Nakon nedjeljnih izbora, stranka ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka vodi na parlamentarnim izborima s nešto manje od 25 posto dobivenih glasova.
Porošenkov blok ima izglede dobiti izbore, a još dvije proeuropske stranke također imaju dobre rezultate. Uz 23 posto glasova za Porošenkov blok, Narodna fronta predsjednika vlade Arsenija Jacenjuka druga je s 21,3 posto, a stranka sličnog profila, Samopomoć, treća je s 13,2 posto.
Porošenko bi po ovim rezultatima imao snažnu potporu u parlamentu za svoj plan okončanja sukoba sa separatistima na istoku zemlje i provođenja demokratskih reforma.
Prema izlaznim anketama, izborni prag od pet posto prešli su i Domovina, stranka bivše predsjednice vlade Julije Timošenko, nacionalistička stranka Sloboda, Radikalna stranka populista Olega Lijaška i proruski Oporbeni blok.
