Slovenija smatra suradnju s Hrvatskom oko migranata dobrom, želi susret ministara unutarnjih poslova

Suradnja s hrvatskom policijom na operativnoj razini nakon što je Slovenija jučer uvela nove mjere reguliranja migrantskog toka prema Austriji je dobra, ocijenio je u petak u Ljubljani državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic.

“Naša je policija u suradnji s kolegama iz Hrvatske i Austrije dodatno uskladila neka operativna pitanja, a suradnja s Hrvatskom je zadovoljavajuća”, kazao je Šefic na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Šefic je kazao kako će Slovenija predložiti Hrvatskoj susret na razini ministara unutarnjih poslova čim se formira i potvrdi nova vlada.

Potvrdio je da je Hrvatska u petak pristala da se u nju vrati 15 migranata koji su u Dobovu pristigli u četvrtak navečer i u petak ujutro, a nije im odobren prolaz dalje jer nisu imali namjeruu tražiti azil u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj, što je od četvrtka jedan od uvjeta da uđu u Sloveniju.

Prema pravilima koja od sinoć važe u Sloveniji za prijam migranata, kod njih se izvrši sigurnosni pregled, kontrola dokumenata i fotografiranje, a u razgovoru se pitaju kamo su se uputili i gdje namjeravaju tražiti međunarodnu zaštitu.

“Tko od njih u Sloveniji zatraži azil, odmah ulazi u postupak”, kazao je Šefic, ali je upozorio da je u više od tri mjeseca samo 158 migranata to učinio, a od njih su mnogi i nakon toga napustili Sloveniju.
Slovenija je mjere restrikcija za migrante uvela reagirajući na potez Austrije koja je u zadnja dva dana odbila prihvatiti 40-ak migranata jer nisu imali uvjete za ulazak u tu državu, a u Sloveniji su privremeno smješteni u migrantski centar u Postojni.

Slovenski premijer Miro Cerar ocijenio je u petak kako je slovenska inicijativa o boljoj regulaciji migrantskog vala balkanskom rutom i strožoj kontroli migranata već u Makedoniji polučila uspjeh.

U izjavi za javnost koju je prenio njegov ured navodi se kako su Cerarovu inicijativu o boljoj regulaciji migracijskog toka i jačoj zajedničkoj kontroli ulazaka migranata već na makedonsko-grčkoj granici podržale Hrvatska, Srbija, Makedonija, ali i države Višegradske skupine, da pozitivni signali dolaze i iz Bruxellesa. Kazao je da je rezultat inicijative i odluka Nizozemske kao predsjedavajuće EU-om da za ponedjeljak sazove poseban ministarski sastanak o migracijskoj krizi na balkanskoj ruti, a koji će se održati uz neformalni sastanak ministara unutarnjih poslova i pravosuđa članica EU-a.

Cerar je u izjavi naveo kako se nada da je došlo kranje vrijeme za učinkovitije mjere obuzdavanja migracijskog priljeva balkanskom rutom i da je prijedlog Slovenije kako to učiniti realan jer predviđa da se u samo nekoliko dana balkanske i europske države oslobode do sada prevelikog pritiska migranata.

U slučaju da se plan provede, otpala bi potreba zatvaranja unutarnjih granica Schengena, neregularni migracijski val zaustavio bi se već u Makedoniji, a ne bi bilo potrebno niti zaoštravanje graničnog režima u osjetljivoj balkanskoj regiji, što bi moglo izazvati konflikte, ocijenio je Cerar.

Njegovu inicijativu pozdravio je i mađarski premijer Viktor Orban koji je u Sloveniji u petak boravio u službenom posjetu, posvećenom gospodarskoj i političkoj suradnji.

Slovenija i Mađarska suglasne o potrebi hitnog rješavanja migrantske krize

Slovenski premijer Miro Cerar i njegov mađarski kolega Viktor Orban složili su se u petak da je potrebno što prije naći rješenje za migrantsku krizu koja ugrožava EU i Schengensko područje, te se zauzeli za učinkovitiji zajednički nastup.

Orban i Cerar susreli su se na Brdu kod Kranja na ranije dogovorenoj zajedničkoj sjednici slovenske i mađarske vlade o jačanju gospodarske suradnje, ali su govorili i o migrantskoj krizi.

Cerar je rekao da je zahvalan Orbanu i Mađarskoj vladi na pomoći u migrantskoj krizi i da je rješenje za europsku krizu potrebno pronaći za nekoliko tjedana, kako bi se spriječio masovni val migranata na proljeće ili sukobi na Balkanu ako se priljev ne zaustavi.

Orban je prije nekoliko mjeseci bio predmetom žestokih kritika u EU-u zbog odluke da na granici svoje zemlje, najprije prema Srbiji, a onda i Hrvatskoj, podigne žilet-žicu, kako bi spriječio dolazak ilegalnih migranata.

Protiv ograda u početku krize bio je i Cerar, ali je onda prije dva mjeseca radi “regulacije” migrantskog vala i usmjeravanja migranata na željene ulazne točke prema Hrvatskoj postavila 155 kilometara ograde koju je kupila u Mađarskoj.

Orban se u Sloveniji sastao i s bivšim premijerom, šefom parlamentarne oporbe Janezom Janšom koji kritizira vladu što nije postavila žicu na granici s Hrvatskom, odmah nakon što se na to odlučila Mađarska.

Orban je podržao ideju Slovenije o zaštiti EU-a od migrantskog vala jačanjem graniičnih kontrola što južnije od Schengena na makedonsko-grčkoj granici, što je Bruxellesu i državama na balkanskoj ruti ovih dana predstavio Cerar.
Orban smatra kako bi trebalo razmisliti i o obrani od migranata žičanom ogradom.

“Ogradu bi trebalo staviti na makedonsku i bugarsku granicu s Grčkom, kako bi se spriječio priljev migranata u Europu”, kazao je mađarski premijer, te dodao da u protivnom prijeti urušavanje i propast schengenskog režima prijelaza unutarnjih granica bez kontrole dokumenata.