Tko su povjerenici Europske Komisije i što će Šuica na saslušanju u četvrtak trebati objasniti?

U ponedjeljak su u Europskom parlamentu počela saslušanja kandidata za nove povjerenike Europske komisije, o čemu će umnogome ovisiti hoće li kolegij povjerenika biti formiran prije isteka mandata sadašnjeg tima.

Komisija je, podsjetimo, sastavljena od 28 članova Kolegija povjerenika, uključujući predsjednika i potpredsjednike. Povjerenici, po jedan iz svake države članice, zaduženi su za političko vodstvo Komisije tijekom petogodišnjeg mandata. Predsjednik svakom povjereniku dodjeljuje nadležnost za određena područja politike.

Plaća povjerenika iznosi 20 tisuća eura

Plaća je povjerenika oko 20 tisuća eura, plaća predsjednika Komisije 28 tisuća, a potpredsjednika 23 tisuće eura.

Saslušanja su predviđena od ponedjeljka, 30. rujna, do utorka, 8. listopada.

Saslušanje Dubravke Šuice, hrvatske kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije (EK) za demokraciju i demografiju, predviđeno je u večernjim satima u četvrtak 3. listopada.

Uoči saslušanja u Europskom parlamentu dala je izjavu o financijskim interesima u kojoj nabraja, ali ne navodi vrijednost obiteljske imovine. Šuica posjeduje 69 dionica Atlantske plovidbe vrijednih 4105,91 eura i 63 dionice HT-a u vrijednosti 1354,71 eura.

Šuica nadalje navodi obiteljsku kuću u Dubrovniku, stan u Zagrebu, kuću na Blidinju u Bosni i Hercegovini koje sve glase na njezinog supruga. Nije objavila podatake o vrijednosti tih nekretnina. Navodi još kuću i zemljište na Pelješcu koji su u djelomičnom vlasništvu supruga te tvrtku DUBE d.o.o. za pomorski prijevoz koja ne posluje od 2016. U nastavku izjave o financijskim interesima navela je kuću u Cavtatu koja se gradi od 1988., što joj nasljedstvo od roditelja.

> Službeno objavljen popis kandidata za članove nove Europske komisije: Kandidat za plaću od 20 tisuća eura je HDZ-ovka Dubravka Šuica

>Istanbulska bojna: Šuica kaže da nema većih Hrvata od nje i kolega na HDZ-ovoj listi

>Tko je Dubravka Šuica, Plenkovićeva kandidatkinja za povjerenicu u Europskoj komisiji?

>EU obilježila potpisivanje IK: pročitajte što su govorili Šuica i Jakovčić!

Prvi dan blokirani povjerenici Mađarske i Rumunjske

Kandidati iz Mađarske i Rumunjske već su blokirani. Odbori za pravne poslove i unutarnje tržište potvrdili su da se Laszlo Trocsanyi i Rovana Plumb nalaze u sukobu interesa što ih diskvalificira za njihove položaje.

Plumb je predložena za povjerenicu za promet, a Trocsanyi kao povjerenik za proširenje. Njihovo odbijanje je presedan, jer se nikad do sada nije dogodilo da u toj fazi kandidati za povjerenike naiđu na prepreke i prije samog saslušanja. Odbor je prozvao Plumb “zbog donacije u iznosu od gotovo 170 000 eura koje je dala matičnoj Socijaldemokratskoj stranci kreditom od “fizičke osobe koja profesionalno djeluje na području turizma”, navodi se u pismu upućenom predsjedniku parlamenta Davidu Sassoliju, prenosi Politico.

Trócsányi, bivši ministar pravosuđa, odbijen je zbog “veza između odvjetničkog ureda koji je osnovao i posla koji je obavljao za mađarsku vladu”. Trócsányi je nakon odluke optužio Odbor za pravna pitanja da je donio politički motiviranu odluku o kažnjavanju mađarske vlade, koja se sukobila s Bruxellesom zbog migracija, vladavine zakona i drugih pitanja.

„S obzirom na to da su optužbe Odbora lišene bilo kakvih činjeničnih osnova, moram pretpostaviti da se njihovi prigovori zapravo odnose na moje prijašnje članstvo u vladi Viktora Orbána“, napisao je Trócsányi zastupnicima u Europskom parlamentu.

Buduća predsjednica EK Ursula von der Leyen prihvatila je poraz i zatražila od Mađarske i Rumunjske da predstave nove kandidate.

“Mađarska će predložiti diplomata Olivera Varhelyija za povjerenika u Europskoj komisiji nakon što je Europski parlament blokirao prvog kandidata kojeg je odabrao premijer Viktor Orban”, otkrio je europski dužnosnik.

Zastupnici u utorak nastavljaju postupak, prvi na redu za saslušanje je Nicolas Schmit, povjerenik za poslove, potom Jutta Urpilainen, povjerenica za međunarodna partnerstva, Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu, Ylva Johansson, povjerenica za unutarnje poslove te Stella Kyriakides, povjerenica za zdravstvo, javlja Politico. 

Kako izgleda proces?

Predloženi povjerenici moraju ispuniti deklaraciju u kojoj trebaju navesti sve dužnosti koje su obavljali u posljednjih 10 godina, financijske interese koji bi mogli upozoravati na sukob interesa te članstvo u tijelima koja mogu utjecati na obavljanje dužnosti povjerenika. To nije imovinska kartica i ne postoji obveza prijavljivanja sve imovine koju kandidat ima. No dužan je, primjerice, prijaviti dionice koje eventualno ima u nekoj tvrtki, a čije bi poslovanje možda moglo imati veze s Europskom komisijom, poput dodjele državnih potpora i slično.

Odbor za pravna pitanja ima ovlasti suspendirati saslušanje predloženih povjerenika ako postoji sumnja u sukob interesa.

Prema parlamentarnoj proceduri, Odbor za pravna pitanja može predložiti kandidatima o kojima je riječ da se odreknu svojih financijskih interesa zbog kojih je ustanovljen sukob interesa, zatražiti promjenu resora koji im je dodijeljen ili ih proglasiti “neprikladnima” za povjerenika. Odbor za pravna pitanja sastat će se u ponedjeljak, nakon čega bi moglo biti jasnije što će se dalje događati.

Ovisno o resoru, kandidati će biti saslušani pred više odbora ili, poput povjerenika za proširenje, samo pred jednim – odborom za vanjsku politiku.

Dubravku Šuicu saslušat će članovi odbora za ustavna pitanja, s tim da će im se pridružiti članovi odbora za rad i socijalna pitanja.

Prema parlamentarnoj proceduri, Odbor za pravna pitanja može predložiti kandidatima o kojima je riječ da se odreknu svojih financijskih interesa zbog kojih je ustanovljen sukob interesa, zatražiti promjenu resora koji im je dodijeljen ili ih proglasiti “neprikladnima” za povjerenika.

Kao dio postupka saslušanja svi kandidati dobili su upitnik na koji su u pisanom obliku već odgovorili i ti su odgovori objavljeni. Svako saslušanje traje tri sata. Kandidat za povjerenika na početku ima 15 minuta za uvodno obraćanje. Zatim slijede pitanja članova parlamentarnih odbora. Postavljanje pitanja može trajati minutu, a za odgovor su predviđene tri minute. Moguća su i dodatna pitanja.

Nakon saslušanja sastaju se koordinatori zastupničkih klubova, koji iza zatvorenih vrata glasuju o kandidatu. Za zeleno svjetlo potrebna je dvotrećinska većina koordinatora. Ako nema dvotrećinske većine, moguća se dodatna pitanja u pisanom obliku, novo saslušanje ili prepuštanje nadležnom odboru da glasuje. U tom slučaju potrebna je obična većina članova odbora.

Konferencija predsjednika parlamentarnih odbora 15. listopada ocijenit će ishode svih saslušanja i dostaviti svoje zaključke Konferenciji predsjednika Europskog parlamenta, koju čine predsjednik EP-a i šefovi zastupničkih klubova. Ona donosi konačne procjene i odlučuje koji su kandidati zadovoljili, za koje se traži novo saslušanje, a za koje novi alternativni kandidati. To bi se trebalo dogoditi 17. listopada na Konferenciji predsjednika EP-a. Bude li potrebno dodatno saslušanje ili saslušanje alternativnih kandidata, to će se organizirati 14. i 15. listopada.

Glasovanje o cijeloj EK predviđeno je 23. listopada na plenarnoj sjednici u Strasbourgu i, ako sve prođe u redu, nova komisija preuzima dužnost 1. studenoga. U suprotnom, sadašnja komisija nastavlja raditi dok se ne dovrši izbor nove.

EP na plenarnoj sjednici može odbaciti cijelu komisiju, ali ne može pojedine kandidate za povjerenike. Ako na saslušanju netko od kandidata ne zadovolji zastupnike, novoizabrana predsjednica može tražiti zamjenskog kandidata ili, pak, riskirati i ići na plenarno glasovanje, s mogućnošću da nitko ne prođe.

Dužnost hrvatskog povjerenika u Europskoj komisiji u resoru međunarodne suradnje i razvoja obavljao je Neven Mimica kojeg je u EK kandidirala vlada Zorana Milanovića.

Tko je Dubravka Šuica?

Dubravka Šuica rođena je Dubrovčanka s diplomom engleskog i njemačkog jezika. Svoja prva radna iskustva stjecala je na radnom mjestu profesorice engleskog i njemačkog jezika u dvije dubrovačke škole i centru za odgoj i usmjereno obrazovanje. Kasnije postaje asistent na pomorskom fakultetu u Dubrovniku, a zatim i profesorica engleskog jezika na dubrovačkom veleučilištu. Četiri je godine obnašala dužnost ravnateljice dubrovačke gimnazije, a u to vrijeme predavala je i na American College of Management and Technology u Dubrovniku.

U HDZ-u je od 1990., a danas je i potpredsjednica te stranke. U Sabor je ušla 2000. godine, a godinu kasnije izabrana je za gradonačelnicu Grada Dubrovnika. Dužnost gradonačelnice obnašala je od 2001. do 2009. godine. U Europski parlament ušla je odmah 2013. godine, a trenutni mandat traje joj do 2019.

U Europskom parlamentu djeluje kao zamjenica u Odboru za vanjske poslove (AFET), zamjenica u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova, zamjenica u Odboru za transport i turizam (TRAN), Članica Izaslanstva za odnose s BIH (DSEE), zamjenica u izaslanstvu za odnose s SAD-om (D – US) i Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI).

Uz nabrojano, Šuica je potpredsjednica kluba Žena EPP (Europske pučke stranke), predsjednica Odbora za vanjske i europske poslove Hrvatske demokratske i vijećnica u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.

Vezano uz Istanbulsku konvenciju Šuica je u EP glasovala ‘ZA’, te je kod rasprave o istoj u Hrvatskoj naglasila „puno je važnije usvojiti Istanbulsku konvenciju i tako smanjiti mogućnost nasilja nad ženama, nego odbaciti ovaj dokument zbog riječi kao što su spol ili rod. Znam da se nekima koji su desno ovo neće svidjeti, ali je tako.“

Dodala je još: “Bilo bi nam lakše da je Vlada Zorana Milanovića ratificirala Istanbulsku konvenciju. Ovako to je na HDZ-u, i vjerujem da nećemo odustati, iako će nas kritizirati dio desno orijentiranih birača. Međutim, na to moramo biti spremni želimo li spašavati žene koje su žrtve nasilja.”