Tko je Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava VE poznata po napadima na Poljsku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku?

Dunja Mijatović
Foto: Saeima / wikimedia commons

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović našla se u središtu poljske javnosti nakon što je od tamošnje Vlade zatražila da na slobodu pusti LGBT aktivista koji je optužen za fizičko nasilje nad volonterom pro-life udruge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njezin zahtjev poljski ministar pravosuđa je nazvao sramotnim te je poručio da bi se trebala stidjeti i ispričati osobi koja je pretučena.

Napadi na Hrvatsku zbog migranata

Dunja Mijatović dulje vrijeme svoj položaj povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe na čijem je čelu bivša HDZ-ova ministrica Marija Pejčinović Burić, iskorištava za promoviranje migracija i zaštitu ilegalnih migranata, pa je tako u više navrata napadala Mađarsku, a posebno Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime ona je 2018. godine optužila hrvatsku policiju za ‘nasilje nad ilegalnim migrantima’, na osnovu informacija nevladinih organizacija, a MUP je tada skrenuo pozornost na činjenicu da je volonter jedne od nevladinih udruga, na čije se navode poziva UNHCR, na Prekršajnom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, nepravomoćno proglašen krivim za pomaganje migrantima u nezakonitom prelasku državne granice, za što mu je izrečena novčana kazna.

Sudjelovala na komemoraciji u Jasenovcu, odvojenoj od državnog vrha

Dunja Mijatović je 2019. godine sudjelovala u odvojenom obilježavanju Dana proboja logoraša u Jasenovcu, kojem nisu nazočili predstavnici državnog vrha već su ga organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Republike Hrvatske, Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez Roma u Hrvatskoj “Kali Sara“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napad na Mađarsku zbog migranata

Isto tako, 2019. godine Mijatović je optužila Mađarsku za uskraćivanje hrane migrantima te je tim povodom ustvrdila kako je Orbanovo antimigracijsko stajalište “potaknulo ksenofobične stavove, strah i mržnju među stanovništvom”. Mađarska je njeno izvješće osporila istaknuvši da prihvaća azilante koji stvarno trebaju zaštitu.

Napad na Sloveniju zbog medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ove godine povjerenici Mijatović se na meti našla Slovenija kada je ustvrdila kako mjere za suzbijanje dezinformacija o koronavirusu ne smiju narušavati slobodu medija.

>Nedodirljiva zrinjevačka struktura: Opet odgođeno suđenje diplomatu nakon otkrivanja protupravnog trošenja u MVEP-u

>Da, Maja Sever je plasirala lažnu vijest o djevojčici iako je ‘bila na terenu’

Tada joj je putem dopisom došao odgovor slovenskog ministra vanjskih poslova koji je kazao: “Glavni mediji u Sloveniji sljednici su nekadašnjeg komunističkog režima, u njima su još krajem 90-ih godina na mjestima glavnih urednika bili suradnici zloglasne političke policije (UDB-e) koja je progonila i mučila političke oponente i ljude zatvarala” te se zaključuje kako je i “danas je većina tiskanih medija, portala i elektroničkih medija pod utjecajem bivšeg predsjednika Milana Kučana, lijevih tajkuna i komunističkih struktura”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napad na misu zadušnicu za bleiburške žrtve u Sarajevu

Konačno, na djelovanje Dunje Mijatović upozorio je krajem svibnja odvjetnik Luka Mišetić, najpoznatiji po obrani generala Ante Gotovine.

Naime, Mijatović je koristeći svoj položaj dala izjavu povodom održavanja mise zadušnice u sarajevskoj katedrali za žrtve Bleiburškog pokolja 1945. godine te navedenu misu nazvala “glorifikacijom marionetskog ustaškog režima”, a odvjetnik Mišetić je u pismu glavnoj tajnici Vijeća Europe Mariji Pejčinović Burić istaknuo da povjerenica “koristi svoj položaj u VE kako bi veličala partizane i komuniste”.

Mijatović s 34 godine osnovala regulatornu agenciju za komunikacije u BiH

Dunja Mijatović je za povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava izabrana u travnju 2018. godine.

Ona je završila diplomski studij u Sarajevu 1987. godine nakon čega je magistrirala Europske studije na Sveučilištu u Sarajevu, Sussexu, Bologni i Londonskoj školi ekonomije.

Već 1998. godine jedna je od osnivačica regulatorne agencije za komunikacije u BiH, a 2015. godine dobitnica je Medalje Charlemagne kojom se prepoznaje doprinos osobe u medijima u procesu europskog ujedinjenja i razvoja europskog identiteta.

Majka Dunje Mijatović bila srpska predstavnica u Predsjedništvu BiH 1992.-1996.

Mijatović je kći Tatjane Ljujić-Mijatović koja je bila srpska predstavnica u predsjedništvu BiH od 1992. do 1996. godine kada je njime predsjedao Alija Izetbegović. Tatjana Ljuljić-Mijatović je bila veleposlanica BiH pri UN-u 1993. godine te je obnašala dužnosti zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva i zamjenika predsjednika Savjeta za obrazovanje pri Federalnom ministarstvu obrazovanja u Sarajevu.

Njena majka je također članica Srpskog građanskog vijeća u BiH za kojeg je šef Tima za koordinaciju istraživanja ratnih zločina i nestalih civila Republike Srpske Staša Košarac izjavio kako ne može govoriti u ime srpskog naroda jer u svojih 16 godina postojanja nikada nije osudilo zločine bošnjačke strane nad srpskim civilima. Uz to je napomenuo kako su ljudi oko tog vijeća cijeli rat u BiH proveli u službi Alije Izetbegovića, stoga se može reći da je njen status među Srbima, sličan statusu Željka Komšića među Hrvatima.

Djed Dunje Mijatović bio je visoko rangirani zapovjednik u partizanskom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.