Dana 10. srpnja 2020. Hrvatska je primljena u članstvo u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu te je hrvatska kuna vezana uz euro, a njegovo se uvođenje očekuje 1. siječnja 2023.
Za razliku od Hrvatske, Češka, Mađarska i Poljska ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme. Švedska, iako članica, i dalje je izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Danska je članica ERM II od 1999. i danska kruna je vezana uz euro, ali je također referendumom 2000. odbijeno uvođenje eura te je ona izuzeta od obveze uvođenja. Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i Danska, koristilo je pravo ostajanja izvan europodručja te zadržalo vlastitu valutu (funtu), a 2020. je i napustilo Europsku uniju.
Koje članice Unije imaju euro?
Euro je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone. Eurom se svakodnevno koristi oko 341 milijun ljudi, što znači da je druga najčešće korištena valuta na svjetskoj razini.
Euro je trenutačno službena valuta 19 od 27 država članica EU-a koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručje.
Iako su sve države članice EU-a dio ekonomske i monetarne unije (EMU), njih 19 zamijenilo je nacionalne valute jedinstvenom valutom – eurom, to su: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska
Boris Johnson 2012. godine: ‘Hrvatski prijatelji, izbjegnite uvođenje eura’
Hrvatska je među članicama u kojima euro još nije uveden. Uglavnom je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004., 2007. i 2013. – nakon uvođenja eura 2002., to su: Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska.
Naši sjeverni susjedi Mađari su oprezni kada je u pitanju ulazak u eurozonu, dok istovremeno u Hrvatskoj imamo obrnutu situaciju. Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima Borisa Vujčića, guvernera HNB, “želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće”, što zagovara i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić. Sada smo i službeno primljeni u ERM II. Ministar Zdravko Marić najavio je kako će se pet mjeseci prije finalnog uvođenja eura uvesti dualne cijene. Dakle, bit će ispisane i u kunama, i u eurima.
Aktualni premijer Velike Britanije Boris Johnson, još dok je bio gradonačelnik Londona, uoči hrvatskog ulaska u EU napisao je kolumnu za Telegraph, u kojoj je prepričavajući svoj izuzetno pozitivan doživljaj s godišnjeg odmora na hrvatskoj obali, poručio da Hrvatska ne bi trebala uvoditi euro, odnosno da bi trebala zadržati kunu.
“Iduće godine 1. srpnja, Hrvatska postaje 28. članica Europske unije, a pod uvjetima iz Maastrichtskog ugovora ova mlada, ponosna, suverena država – još ne starija od dva desetljeća – mora prihvatiti cijeli korpus prava EU; i mora staviti vrat u omču jedinstvene valute. Za razliku od Britanije ili Danske, Hrvati nemaju mogućnost ne prihvaćanja. Sada su zakonski obvezni odustati od kune za euro, a ja kažem, ljudi ne činite to! Izbjegavajte euro, moji hrvatski prijatelji. Za 10 godina želim se vratiti, naručiti bocu vrhunskog crvenog Dingača i platiti ga u kunama”, zaključio je Boris Johnson u kolumni iz 2012. godine., a koji je od danas britanski premijer.
Hoće li biti referenduma o promjeni valute?
Podsjetimo, hrvatski premijer i Vlada su početkom ožujka 2019. godine intenzivirali kampanju najavljivanja skorog uvođenje eura, što je izazvalo negativnu reakciju oporbe, ali i građana i stručne javnosti koja je upozoravala na niz rizika.
Plenković je tada na upozorenja kazao da je “ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU, obveza uvođenja eura vrlo jasno preuzeta”.
Kada je Mostov Božo Petrov u Saboru spomenuo i mogućnost referenduma o euru, premijer Plenković je ustvrdio kako je referendum o pristupanju Hrvatske EU zapravo bio i referendum o euru.
“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković.
Kako se države pridružuju europodručju?
Da bi se pridružile europodručju, države članice EU-a moraju ispuniti takozvane „konvergencijske kriterije.
Ti su obvezujući gospodarski i pravni uvjeti dogovoreni 1992. Ugovorom iz Maastrichta te se nazivaju i „kriterijima iz Maastrichta”. Sve države članice EU-a, osim Danske, moraju uvesti euro i pristupiti europodručju čim ispune te uvjete.
U Ugovoru nisu utvrđeni konkretni rokovi za pridruživanje europodručju, već države članice trebaju razviti vlastite strategije za ispunjavanje uvjeta za uvođenje eura.
Europska komisija i Europska središnja banka zajednički odlučuju jesu li ispunjeni uvjeti za uvođenje eura u državama kandidatkinjama za pristupanje europodručju. Nakon procjene napretka u ispunjavanju konvergencijskih kriterija, ta dva tijela objavljuju zaključke u svojim izvješćima dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici Ta izvješća dodatno ratificira Vijeće ECOFIN u savjetovanju s Parlamentom i čelnicima država.
Osim u spomenutim članicama EU koje koriste euro, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
