Slovački parlament danas je prihvatio Rezoluciju koja odbacuje ratifikaciju Istanbulske konvencije nakon još jednog poziva zastupnika Europskog parlamenta da preostale države članice EU, koje još nisu ratificirale Konvenciju, isto učine bez odgode.
Prijedlog su podnijeli zastupnici Slovačke narodne stranke Jaroslav Paška, Tibor Bernaták i Eva Smolíková, javlja ta3.com.
Za usvajanje Rezolucije kojom se ponovno, po treći puta, odbija kontroverzna Konvencija punog naziva Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji glasovalo je 93 od 150 zastupnika, što je uvjerljiva većina od potrebnog broja glasova za promjenu Ustava (90 zastupnika).
Dokument u cijelosti možete pronaći ovdje. U Rezoluciji je jasno istaknuto da se Slovačka protivi pritiscima Europske Unije da se Konvencija Vijeća Europe ratificira:
1. Slovački parlament potvrđuje da Slovačka ne želi ratificirati Istanbulsku konvenciju,
2. Slovački se parlament protivi Europskoj uniji da se članice obvezuju Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji;
3. Slovački parlament poziva vladu da iskoristi sve mogućnosti za djelovanje protiv institucija Europske unije i Vijeća Europe kako bi se spriječile obveze (koje nisu u našem pravnom poretku) i učinci Vijeća Europe na pravni poredak Slovačke Republike;
4. Slovački parlament poziva Vladu Slovačke da intervenira pred Sudom Europske unije u slučaju 1/19.
5. poziva vladu Slovačke Republike da o ovoj Rezoluciji obavijesti sve institucije EU-a i Vijeća Europe.
Pritisak iz EU na Bugarsku, Češku, Mađarsku…
Njihova Rezolucija odgovor je na pritiske iz Europske Unije. Naime, zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su sve države članice koje još nisu, da ratificiraju Istanbulsku konvenciju.
“Nezakonodavna rezolucija, usvojena u četvrtak sa 500 glasova za, 91 protiv i 50 suzdržanih, poziva Vijeće da hitno zaključi EU ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija. U rezoluciji se poziva sedam država članica koje su potpisale, ali još nisu ratificirale Konvenciju da to učine bez odlaganja, a to su Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Latvija, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina.”, priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta.
Slovačka je ratifikaciju odbila u veljači 2018. godine, u ožujku 2019. te ponovno danas.
Na vlasti ljevičarska stranka Smer
Narodno vijeće Republike Slovačke najviši je predstavnički i zakonodavni organ u Slovačkoj. Jednodomni je parlament sastavljen od 150 zastupnika koji se biraju izravno po proporcionalnom sistemu sa stranačkih lista. Kvalificirana većina od 3/5 svih zastupnika (najmanje 90 glasova) potrebna je pri donošenju ili izmjeni Ustava ili Ustavnog zakona, a današnju rezoluciju prihvatio je i veći broj od većine potrebne za promjenu Ustava.
Trenutnu vladajuću većinu čine Smer-Socijaldemokrati (49 zastupnika), Slovačka narodna stranka (15) i Most–Híd (15).
Slovačka narodna stranka na svom Facebook profilu istaknula je da se bori nametanju rodne ideologije.
“Protivit ćemo se diktatu Bruxellesa koji implicitno implementira Istanbulsku konvenciju u naš pravni poredak.”, naveli su.
Slovačka je i u ožujku 2019. odbila ratifikaciju Istanbulske konvencije. U raspravi su zastupnici, među ostalim, istaknuli da je Konvencija zbog rodne ideologije u suprotnosti sa slovačkim Ustavom koji propisuje brak kao zajednicu muškarca i žene, a upravo su rodnu ideologiju označili kao glavni nedostatak Istanbulske konvencije.
Još je u kolovozu 2017. tadašnja slovačka ministrica pravosuđa Lucia Žitňanská objavila odluku o odgodi ratifikacije, navodeći kao razlog javne rasprave i okrugle stolove koji su pokazali veliku podijeljenost oko sadržaja konvencije.
Protiv Konvencije jasno je istupila i Katolička Crkva u Slovačkoj pa je tako predsjednik Slovačke biskupske konferencije mons. Stanislav Zvolensky svojedobno poručio:
“Nasilje nad ženama u bilo kakvom obliku nedopustivo je i zaslužuje osudu. Temu zaštite žena od nasilja smatramo čak tako ozbiljnom da pokušaje podmetanja drugih tema u njezinu okviru, primjerice rodne ideologije ili podučavanja o tzv. nestereotipnim ulogama u školama, smatramo neprihvatljivima. Definicija roda, tako kako ju uvodi Konvencija, odvaja rod od spola. Shvaća ga kao ‘socijalni konstrukt’, kao promjenu koja nije vezana uz biološki spol… Takvo shvaćanje pak proturječi ljudskom iskustvu i zdravoj prosudbi. Istanbulska konvencija u predloženom obliku može rezultirati narušavanjem prava roditelja na odgoj djece i narušavanjem vjerske slobode.“
Ovome dodajmo kako je jedna druga zemlja Višegradske skupine – Poljska – Istanbulsku konvenciju ratificirala 2015., ali se o tome i dalje u toj zemlji vode rasprave. Konvencija je ratificirana u vrijeme probruxelleske vlade koju je predvodila stranka Građanska platforma (PO), unatoč velikim otporima oporbe i javnosti. Nakon dolaska na vlast konzervativne stranke Pravo i pravednost (PiS), iz vlade su dolazili signali kako bi vlada mogla pokrenuti poništenje potpisa pod tu konvenciju. To se, za sada, nije dogodilo, ali je predsjednik Andrzej Duda u više navrata izrazio svoje neslaganje, kao pravnik i kao političar, s Istanbulskom konvencijom.
Upitan jednom prigodom zašto vlada ne pokreće proceduru za njezino poništenje, odgovorio je:
“To trebate pitati vladu. Ali, ja smatram da tu konvenciju ne treba primjenjivati… Još kao zastupnik jasno sam bio protiv nje. Smatrao sam da poljsko zakonodavstvo na odgovarajući način sankcionira nasilje nad ženama i nije bilo nikakve potrebe za ratifikacijom Konvencije koja na određeni način dovodi u pitanje tradiciju i vjerske običaje našeg naroda”, rekao je tada poljski predsjednik, govoreći o onim dijelovima Konvencije u kojima se tvrdi da postoji povezanost između nasilja nad ženama i “tradicije i religije”, prenosi bitno.net.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je Istanbulska konvencija potpisana još u siječnju 2013. godine, u mandatu SDP-ove Vlade. Međutim, SDP-ova Vlada nije ju ratificirala. Učinila je to na kraju Vlada Andreja Plenkovića u travnju 2018. godine, unatoč protivljenju građana, ali i otporu unutar stranke.
Što je Istanbulska konvencija?
Istanbulska konvencija je međunarodni ugovor donesen u okviru Vijeća Europe kao “sveobuhvatni pravni okvir” za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, s ciljem da se žrtvama nasilja omogući ista razina zaštite u svim europskim državama.
Konvencija sadrži mnoge poželjne odredbe o pružanju pomoći žrtvama nasilja, kao što su odredbe o skloništima, pružanju pravne pomoći i potpore žrtvama nasilja te o nalogu za udaljenje ili zabranu pristupa žrtvi. Međutim, imajući na umu da je većina odredbi već unesena u nacionalna zakonodavstva velikog broja europskih država, uključujući i Republiku Hrvatske te da se dodatne poželjne odredbe mogu ugraditi u nacionalna zakonodavstva bez ratifikacije, argument da se Konvenciju nužno treba ratificirati je relativno slab.
Konvencija sadrži i spornu definiciju roda. Prema članku 3. Istanbulske konvencije rod označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. To bi značilo da se svaka osoba može razvijati u skladu s vlastitim interesima, sposobnostima i osobinama ličnosti, bez podjela društvenih uloga na one za djevojčice i dječake, odnosno žene i muškarce.
Unatoč jasnom mišljenju građana koji su prosvjedima iskazali da se ne slažu s ratifikacijom Istanbulske konvencije, predsjednik Vlade Andrej Plenković ustrajao je na njezinoj ratifikaciji prikrivajući ovaj čin zabrinutosti zbog nasilja nad ženama. Ovdje valja spomenuti da je Hrvatska uz bok europskim zemaljama s najmanjom stopom nasilja nad ženama u Europi. Forsiranje ratifikacije Istanbulske konvencije odmah se odrazilo na snažnom padu popularnosti HDZ-a na izborima koji su uslijedili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
