Kada će i kako Velika Britanija izaći iz Europske unije, pitanje je na koje nitko zasad nema odgovor. Europska komisija tvrdi da je spremna za sve opcije, britanski parlament ne želi razlaz bez sporazuma, ali ni onakav razlaz kakav predlaže premijerka Theresa May.
U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kazala je kako se radi o jednoj kaotičnoj situaciji u Velikoj Britaniji te da se ne nazire zdravo i mirno rješenje.
“Uoči referenduma o izlasku iz EU-a stanovnici Velike Britanije bili su izloženi neistinama i neprovjerenim informacijama. Pokazuje se da su bili na neki način zavedeni. Sadašnja premijerka Theresa May kada je preuzimala svoju funkciju unaprijed je rekla da se nema namjeru kandidirati na novim izborima. Već je tada bila svjesna da je tu kako bi riješila nemoguću situaciju u koju je Velika Britanija sama sebe dovela”, tvrdi Metelko-Zgombić.
Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP), podsjetio je da su zastupnici u utorak glasovali o sporazumu s Europskom unijom o razlazu.
“Dali su mu slabu potporu, da bi sutradan glasovali o mogućnosti da se izađe bez ikakvog sporazuma koji je dobio daleko veću potporu. Dakle, zastupnici su bili skloniji više kaosu nego uređenom odnosu razvoda s Bruxellesom. Jedna trećina stanovnika želi ostati u EU, oko 24% ih želi otići iz EU pod bilo kakvu cijenu, čak i bez dogovora, a negdje oko 28% ljudi željelo bi imati uređeni odlazak iz EU-a”, kazao je.
Prof. dr. sc. Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti rekao je da je premijerka Theresa May danas, nakon dugo vremena, imala dobar dan jer je pobijedila glasovima opozicije.
“Sva četiri predložena amandmana su pala. Potpuno je krahirao amandman za drugi referendum. Ono što mi je najzanimljivije je poraz inicijative Hilary Benna i to samo za dva glasa. Radi se o amandmanu gdje Benn predlaže da se od iduće srijede počnu diskutirati različite opcije izlaska iz EU-a. Naime, cijelo vrijeme premijerka May drži da je njen “deal” koji je postigla s EU-om jedini “deal” te je ucjenjivala time da ne postoji nikakva druga varijanta”, dodaje.
Prof. dr. sc. Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti slaže se da je jučerašnji dan “uspjeh Therese May”.
“Glavna vijest je da je ona još uvijek u igri i da razmišlja o trećem pokušaju. Možda već u utorak ili srijedu bude novo glasovanje o njenom prijedlogu, odnosno sporazumu kojega je postigla s Europskom unijom, a sada ga treba prihvatiti parlament. Ako ne postoji većina za bilo kakvu pozitivnu odluku Velika Britanija će 29. ožujka biti izvan EU bez dogovora. Jedna varijanta je da oni u utorak ili srijedu u trećem glasovanju prihvate ono što predlaže sporazum Vlade, a druga varijanta je da zatraže odgađanje koje bi bilo dugotrajno. To je nešto što ne žele oni koji se zalažu za Brexit – smatraju da je to pretvaranje odgode iz dugotrajne u trajnu”, rekao je Jović.
Picula misli da je EU u protekle dvije godine pokazala pregovaračku umješnost u postizanju dogovora.
“Radi se o kompleksnom dokumentu koji pokriva sve relevantne sektore koje je trebalo dogovoriti. Europski pregovarač s Velikom Britanijom Michel Barnier postigao je dvostruki pregovarački uspjeh – ne samo kao pregovarač prema Londonu, nego i unutar same Europske unije”, smatra Picula. Dodaje da je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio danas kako se ne slaže s tim da se Velikoj Britaniji da kratkoročna odgoda jer on ne vjeruje da bi se u kratko vrijeme mogao postići rezultat, ako Britanci u dvije godine nisu uspjeli reći što žele.
Na pitanje voditeljice može li EU pristati na dugu odgodu Brexita Jović je rekao da to ne bi bilo dobro za EU.
“EU je sada ujedinjena. Jedan od razloga za to je upravo kriza oko Brexita. Ne treba zaboraviti da je Brexit rezultat pobjede britanskog suverenizma i nacionalizma. Došli smo u situaciju da je EU ujedinjena, a Velika Britanija razjedinjena. Ovo je veliki poraz suverenizma i nacionalizma i antieuropskog političkog stava. To je pobjeda koncepta Europe. Riskirati to s dugom odgodom je nešto što britanski suverenisti očekuju. Njima odgovara da se čitava stvar beskrajno oduži sve dok se EU ne olabavi i dok se ne pojave različite ideje”, kazao je.
Metelko-Zgombić je kazala da je s europske strane jasno bilo rečeno da se može razmatrati prijedlog o produžetku roka za Brexit, ali samo ako on bude dobro obrazložen. Smatra da je produženje do kraja lipnja prekratko ako bi se u njega ušlo. Govoreći o predstojećim izborima za Europski parlament Picula je upitao može li slijed događaja dovesti do toga da Ujedinjena Kraljevina ima svoje zastupnike i u idućem sazivu EP-a.
U vezi s poslovnim odnosima očekuju se velike promjene. Metelko-Zgombić kaže da je Vlada RH u trenutku kada su krenuli pregovori o Brexitu, zadužila nadležna tijela da pogledaju moguće implikacije za gospodarstvo. Dodaje da je posebna pozornost posvećena zaštiti prava građana – hrvatskih državljana koji žive u Velikoj Britaniji, ali i britanskih u Hrvatskoj. Najavila je da će se u petak na sjednici Vlade dati prikaz što je sve učinjeno i što se još treba učiniti prije nego Velika Britanija izađe iz EU.
Picula kaže da Brexit ima tri dimenzije – sigurnosnu, političko-institucionalnu i gospodarsku. Spomenuo je da prve procjene govore da će do 2030. godine Velika Britanija osjetiti na svom BDP-u gubitak 3-8 posto, a da će u EU to biti do 3% s tim da neće sve države članice EU-a biti jednako pogođene.
Jović se osvrnuo na posljedice od Brexita i kazao da bi u hrvatskom interesu bilo da se radije postigne neki sporazum nego da se otvaraju animoziteti.
“Izlaskom iz Europske unije Velika Britanija postaje vanjska sila u odnosu na EU, kao što su SAD, Rusija i Turska. Tražit će svoj novi vanjskopolitički identitet i prostor da vrati osjećaj samopouzdanja i snage koji je narušen kroz ovaj proces. Velika Britanija će odgovoriti na to tako što će tražiti područja u kojima može projicirati svoju moć. Jedno od tih područja je zapadni Balkan koji je izvan EU, koji ulazi u priču o prstenu koji je Europa, a nije EU. Nije svejedno kakva će Velika Britanija izaći iz EU – hoće li to biti Britanija koja je izašla i koja se želi oporaviti, a nema preveliki problem s EU ili pak Britanija koja ima osvetničke startne pozicije u odnosu na EU i pokušava biti protivnik daljnjem završavanju procesa europskih integracija u cijelom području”, smatra Jović.
Kurelić je na kraju emisije kazao kako se nada da će se čitava priča završiti jako loše, a ne užasno. Jako lošim smatra uredno izvedeni Brexit.
“Brexit je sam po sebi jako loše. Ako uspijemo izvesti pristojnu varijantu tog Brexita onda će to biti jako loše. Postoje dobre šanse do to bude užasno, a ja se nadam da će to biti jako loše.”
